88 godina planinarenja u Karlovcu

Nekoliko povijesnih zanimljivosti uz dan 5. travnja – Dan planinarskog društva „Dubovac” Karlovac, u povodu njegovog 88. rođendana

U početku je čovjek odlazio u planine čisto iz praktičnih razloga kao što su lov i stanovanje.

Prvi zapis o planinama u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, je književno djelo ‘Planine’ Petra Zoranića, napisano davne 1536. godine, u kojem opisuje ljepote Dinare. Sljedeći podatak koji nam je poznat je uspon Dragojle Jarnjević na Okić i kasnije na Martinščak 1843. godine.

Za buđenje Hrvatskog planinarstva zaslužan je Budislav-Buda Budisavljević koji je kao časnik Ogulinskog zbora posjetio Bjelolasicu 1864. godine. Godine 1874. dr. Johanes Frischauf (austrijski botaničar i prirodoslovac) potiče Budu Budisavljevića na osnivanje Hrvatskog planinarskog društva. Značajno ime je i dr. Đuro Pilar koji iste godine saziva prirodoslovce na prvi sastanak na kojem je donijeta odluka o osnivanju Hrvatskog planinarskog društva.

Prvi članovi HPD-a bili su prirodoslovci od kojih je 16 bilo pripadnika Akademije. U razdoblju od 1874. do 1941. godine od ukupno 98 članova akademije 37 ih je bilo članova HPD-a, a među njima i karlovčani Ljudevit Rossi i Radoslav Lopašić.

Vrlo je značajna i godina 1898., kada počinje izlaziti časopis ‘Hrvatski planinar’ koji izlazi još i danas.

Kako je u početku Hrvatsko planinarsko društvo bilo centralizirano nije dozvoljavalo osnivanje planinarskih udruga, već je HPD imenovao svoje povjerenike za pojedine gradove. Tako je 1883. godine profesor Rakovačke gimnazije Rudolf Krušnjak imenovan povjerenikom za grad Karlovac. Ujedno se ta godina smatra početkom organiziranog planinarenja u Karlovcu.

Krajem 19. stoljeća HPD dozvoljava osnivanje podružnica. Tako je 1898. godine pučki pisac i učitelj Stjepan Širola osnovao podružnicu „Okić”. Nemamo podrobnijih saznanja o aktivnostima i trajanju navedene podružnice. Ali znamo kako je nakon Prvog svjetskog rata ponovno oživjela ideja o planinarenju, te na inicijativu

Milana Ribara, učitelja dječačke škole na Baniji, 5. travnja 1923. se osniva podružnica

„Martinščak”. Prvi predsjednik je profesor Dušan Jakšić, tajnik Milan Ribar, a Ivan Bartol je bio izabran za blagajnika. Društvo okuplja 130 članova. Prvi izleti su na Vinicu, Martinščak, Medvednicu i Gorski kotar.

Društvo dobiva na upravu stari grad Dubovac 1938. godine i tim povodom je podružnica „Martinščak” promjenila ime u „Dubovac” kojeg ovo društvo ponosno nosi i danas.