SVJETSKI DAN NEPUŠENJA

Svjetski dan nepušenja obilježava se svake godine 31. svibnja. Potaknula ga je Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine, s ciljem suzbijanja pušenja kao glavnog čimbenika rizika za nastanak niza bolesti, koje su uzrok prijevremenog umiranja. Zato je svake godine ovaj datum širom svijeta posvećen različitim preventivnim aktivnostima. Ove godine vodeća tema je važnost i jačanje nadzora nad duhanom.

Evo kakva je situacija u Hravtskoj po tom pitanju: Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, koji je stupio na snagu u prosincu 1999. godine, utvrđene su mjere za smanjenje i ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda, kontrola štetnih sastojaka i obvezne oznake na duhanskim proizvodima, preventivne mjere protiv pušenja i nadzor nad provedbom ovog Zakona. Zabranjenja je prodaja duhana osobama mlađim od 18 godina, promidžba duhanskih proizvoda u sredstvima javnog priopćavanja i na javnim mjestima te pušenje duhanskih proizvoda prilikom javnih nastupa kao i objavljivanje u promotivne svrhe u tisku fotografija i crteža osoba koje puše. Jedan od ciljeva je zaštita najranjivijih skupina od duhanskog dima, a to su bolesnici te djeca i mladi. Zbog toga je zabranjeno pušenje u svim zdravstvenim ustanovama i ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. Kako bi i ostali nepušači bili zaštićeni, zabranjeno je i pušenje u ugostiteljskim objektima kao što su slastičarnice i javnim prostorima iz područja trgovine, športa i rekreacije, prometa, kulture i umjetnosti. Dijelovi koji su namijenjeni pušačima po Zakonu moraju biti posebno označeni.

No, unatoč zakonskim zabranama i bezbrojnim kampanjama koje upozoravaju na štetnost pušenja, uživanje u cigaretama kod sve mlađih naraštaja smatra se prihvatljivim načinom ponašanja. Ova rizična skupina stanovništva kao da uopće ne prepoznaje zdravstvene rizike koje nosi ta štetna navika. Rizici su golemi – statistike pokazuju da se razbolijeva svaki drugi pušač. Brojne su velike studije posljednjih desetljeća ispitivale učinke pušenja na zdravlje i potvrdile da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, a isto tako i izlaganje duhanskom dimu putem pasivnog pušenja znatno doprinose oboljevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti. Duhanski dim sadrži preko 4.000 kemijskih sastojaka. Najpoznatiji nikotin neposredno u malim dozama stimulira, a u velikim inhibira živčane impulse, povećava broj otkucaja srca i povisuje krvni tlak te uzrokuje stiskanje malih krvnih žila. Dugoročno je jedan od čimbenika rizika za nastanak koronarne bolesti i izaziva ovisnost. Iz duhanskog katrana izolirano je pedesetak spojeva s kancerogenim djelovanjem. Pušenje je glavni čimbenik rizika za razvoj raka bronha i pluća, te raka grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše. Čestice duhanskog dima i nadražujući plinoviti sastojci oštećuju dišni sustav i dovode do kronične opstruktivne bolesti pluća. Ugljični monoksid jedan je od štetnih sastojaka duhanskog dima koji otežava normalne procese oksigenacije, dakle ulaska kisika u krv i tkiva. Osobito je štetan za osobe sa srčanim bolestima i u trudnoći jer smanjuje opskrbu kisikom. Pušenje majke povezano je s povećanim rizikom pobačaja, manjom tjelesnom težinom novorođenčeta, a češći je sindrom iznenadne smrti dojenčeta.

Pušenje u žena povećava rizik neplodnosti, češće su menstrualne tegobe, 2-3 godine raniji nastup menopauze što ima za posljedicu raniji početak osteoporoze i bolesti srca i krvnih žila. Prema nekim autorima rizik za rak bronha i pluća je 20 puta veći u pušača nego u nepušača, rizik za koronarnu bolest srca je do 3 puta veći, a za cerebrovaskularnu bolest do 4 puta veći. I pasivno pušenje – izloženost duhanskom dimu u prostoru predstavlja opasnost za zdravlje. Dugotrajna izloženost duhanskom dimu u odraslih nepušača povećava rizik oboljevanja od koronarne bolesti za 25 %, te 30-35 % od raka bronha i pluća. U dojenčadi i male djece izložene duhanskom dimu češće su upale respiratornog trakta, srednjeg uha, povećana vjerojatnost razvoja astme, povećana učestalost sindroma iznenadne smrti dojenčeta.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je u muškaraca uz pušenje vezano 90-95% smrtnosti od raka bronha i pluća, 45-50% smrtnosti od ostalih zloćudnih novotvorina, 20-25% smrti od bolesti srca i krvnih žila i 75-80% smrti od kronične opstruktivne bolesti pluća. U muškaraca i žena ukupno 15% smrti od bolesti srca i krvnih žila i 30% smrti od zloćudnih novotvorina vezano je uz pušenje. Prema podacima SZO danas u svijetu umire 4 milijuna ljudi godišnje od posljedica pušenja i ako se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja do 2030. godine umirat će 10 milijuna ljudi godišnje. U Hrvatskoj od bolesti vezanih uz pušenje umire 12.000-14.000 osoba. Isto tako pušači zbog prerane smrti u prosjeku gube 20-25 godina od svog očekivanog trajanja života, a 50% pušača koji puše neprekidno od adolescentne dobi vjerojatno će umrijeti od bolesti izazvanih pušenjem.

Zaključak je jasan – prestanak pušenja je korisna odluka bez obzira na dužinu pušačkog staža i broj popušenih cigareta.

Korist od prestanka pušenja nastupa u 24 sata. Nakon šest tjedana smanjuju se kašalj i iskašljavanje, a za godinu dana kardiovaskularni rizici padaju na razinu nepušača. Posebno ohrabruje što se petnaest godina od prestanka pušenja smrtnost pušača i nepušača izjednačuje.

Ostali članci!