KARLOVAC – Hrvatski arhivi ove godine temom „Matičarstvo i osobna stanja građana” po treći put obilježavaju Međunarodni dan arhiva, koji se svake godine obilježava 9. lipnja. Matične knjige zbog svoje se važnosti trajno čuvaju u arhivima, a predstavljaju jedinstveni i nezaobilazni izvor za genealoška, demografska, i ostala povijesna, sociološka i društva istraživanja.
Međunarodni dan arhiva prvi je puta u svijetu obilježen 2008. godine, a ustanovilo ga je Međunarodno arhivsko vijeće na dan obljetnice svojega osnivanja. Toga dana arhivi širom svijeta upoznaju javnost sa svojom stručnom, kulturnom, znanstvenom, upravnom i uslužnom djelatnošću, kao i s vrijednim povijesnim izvorima o kojima skrbe.
Brigom o zaštiti i autentičnosti arhivskoga gradiva arhivi osiguravaju budućim naraštajima vezu s vlastitom poviješću, a omogućavanjem njegove dostupnosti doprinose razvoju demokratskog društva.
Hrvatski arhivi u povodu Međunarodnog dan arhiva tradicionalno priređuju izložbe i organiziraju predavanja, radionice, promocije knjiga, stručne skupove i razne promotivne aktivnosti. Na taj način promiču multikulturalni pristup nacionalnoj povijesti, kulturi i društvenom životu, ne samo u arhivima već i u drugim kulturnim, znanstvenim i obrazovnim ustanovama. Obilježavajući ovaj dan, hrvatska arhivska zajednica želi aktivno poticati i razvijati svijest javnosti o važnosti zaštite pisane kulturne baštine i o arhivskom gradivu – jedinstvenom spomeničkom blagu i nacionalnoj baštini.
Međunarodni dan arhiva danas će biti obilježen u svim državnim arhivima u Republici Hrvatskoj – sveukupno 19 arhivskih ustanova: Hrvatski državni arhiv kao središnji matični arhiv, te 18 područnih državnih arhiva. Obilježavanje će biti održano i u Državnom arhivu u Karlovcu.
Državni arhiv u Karlovcu osnovan je 1960. za područje tadašnjih kotareva Karlovac, Ogulin, Gospić te općina Karlovac, Duga Resa, Ozalj, Slunj, Vojnić, Vrginmost, Ogulin, Vrbovsko, Gospić, Donji Lapac, Gračac, Otočac i Titova Korenica.
Uredbom Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Državnoga arhiva u Gospiću 1999. opseg njegove teritorijalne nadležnosti se smanjio na područje Karlovačke županije, dio Sisačko-moslavačke županije (općine Gvozd i Topusko), te grad Vrbosko (Primorsko-goranska županija). Državni arhiv u Karlovcu danas čuva oko 2.744 dužnih metara gradiva raspoređenih u 464 fondova i zbirki, većinom iz 19. i 20. st . Najstariji sačuvani dokument je iz 1637.
Međunarodni dan arhiva će u Karlovcu biti obilježen predavanjem pod nazivom “Matične knjige i prostor Karlovačke županije” uz izložbu „Matične knjige Državnog arhiva i odnos crkvene teritorijalne podjele i teritorija lokalnih poglavarstava”, te predstavljanjem knjige “Izvori za povijest Grada Karlovca – Drugi svezak – Zapisnici Poglavarstva 1778.” uz izložbu dokumenata objavljenih u knjizi.
