Svjetski dan oceana 8.lipnja
Svjetski dan oceana se obilježava svakog 08. lipnja od 1992. godine. Službeno proglašenje Svjetskog dana oceana od strane Ujedinjenih naroda značajan je korak u zaštiti i očuvanju svjetskih oceana te prilika za podizanje svijesti javnosti s trenutnim izazovima s kojima se suočava međunarodna zajednica u vezi sa zaštitom oceana.
To je prilika da se svake godine prisjetimo važnosti oceana i njegovih stanovnika te upozorimo na razaranje i pustošenje morskih prostranstava od strane čovjeka, a s ciljem da zaštitimo oceane i sačuvamo ih za buduće generacije te da razmislimo što oceani znače za nas. Ujedno, prilika je to za upoznavanje i otkrivanje bogatstva raznolikih staništa oceana, našeg utjecaja na njih te za poticanje promjene odnosa prema njima.
Ovogodišnji Dan oceana posvećen je temi: “Jedan ocean, jedna klima, jedna budućnost”. Naime, trebamo znati, oceani generiraju najveći dio kisika koji dišemo, reguliraju našu klimu, pročišćavaju vodu koju pijemo… Nažalost svjedoci smo različitog načina zagađenja oceana koja guše obalna staništa dok druga nestaju alarmantnom brzinom, zbog nekontroliranog izlova mnoge vrste riba i sisavaca u rapidnom su opadanju, a ekosustavi koralja sve više propadaju. Sve je to posljedica rasipnog korištenja i lošeg rukovanja prirodnim izvorima.
Osnovni cilj ovogodišnje je akcije podizanje razine svijesti o zaštiti okoliša i mora, o odgovornom ponašanju prema planetu Zemlji, a sve kroz edukaciju širokog kruga ljudi.
Obilježavanje Svjetskog dana oceana prilika je da se podsjetimo na važnosti oceana i njegovih stanovnika te upozorimo na razaranje i pustošenje morskih prostranstava od strane čovjeka. Važno je probuditi svijest o potrebi očuvanja morskog okoliša i mora kao o bitnoj sastavnici našega života na planetu. Međusobno povezani svjetski oceani čine cjelinu, a odgovornost za ovo ogromno područje bez granica je na svakom ljudskom biću.
Kako bismo osigurali zaštitu oceana i sačuvali ih za buduće generacije, Svjetski dan oceana prilika je za poticanje na razmišljanje o tome što oceani znače za nas. Obilježavanje ovog dana prilika je i za upoznavanje i otkrivanje bogatstva raznolikih staništa oceana, našeg utjecaja na njih te za poticanje promjene odnosa prema oceanima.
U ovogodišnjoj poruci generalni tajnik UN Ban Ki-moon, naglasio je važnost oceana u svakodnevnom životu stanovnika zemlje, a posebno u području istraživanja te stjecanja novih znanja o do sada neistraženim dijelovima. Porukom je uputio molbu svim vladama i građanima da prepoznaju ogromnu važnost oceana te da se aktivno uključe u očuvanje zdravlja i vitalnosti ovog prirodnog bogatstva.
Od kitova samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno živi u Jadranu, a niz drugih vrsta reda Cetacea (kitovi) zabilježen je u istočnom dijelu Jadrana. 2001. godine na snagu je stupio Sporazum o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom atlantskom području (ACCOBAMS)
Zato što oceani održavaju život na zemlji, oni su danas naša odgovornost i potrebno ih je očuvati za buduće generacije. Snaga za pokretanje pozitivnih promjena za očuvanje oceana nalazi se u malim promjenama svakodnevnih navika.
Nekoliko zanimljivih činjenica o oceanima:
Površina Svjetskog oceana iznosi 361 milijun km², obujam 1370 milijuna km³, a prosječna mu je dubina 3790 m.
globalna, međusobno povezana masa slane vode, nazivana i Svjetskim oceanom, podijeljena je kontinentim i otočjima na sljedećih pet cjelina, od najveće prema najmanjoj: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Južni ocean i Arktički ocean. Njihove službene granice definirala je Međunarodna hidrografska organizacija. Južni ocean, koji je dugo vremena bio poznat u pomorskoj tradiciji, službeno je potvrđen 2000. godine te je jedinstven jer se definira linijom zemljopisnih širina bez ikakvih kopnenih granica.
Oceanografi ipak govore samo o četiri oceana, smatrajući Arktički ocean (ili Arktičko more) dijelom Atlantskog oceana.
Najdublja točka oceana izmjerena je u Marijanskoj brazdi (jarku) smještenoj u Tihom oceanu blizu Sjevernomarijanskih otoka, a iznosi 10,923 m. U potpunosti je istražena 1951. plovilom britanske mornarice “Chalengerom II” koji je svoje ime dao i najdubljem dijelu jarka, “Dubini Challenger”.
