Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa

Ušli smo u razdoblje turističke sezone i povećanog prometa na cestama te povećanog broja prometnih nesreća. Jučer je cijelu Hrvatsku šokirala vijest o prometnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Pavlovac kod Slunja, a u kojoj je živote izgubilo čak četvero ljudi, a još dvoje, i to djece, zadobio je teške, po život opasne ozljede. Kako bi ovakvi crni scenariji bili što rijeđa pojava, policija stalno upozorava vozače na oprez i ukazuje na zabrinjavajuće statističke podatke, za koje mnogi misle da se događaju nekome drugome, no činjenica je da se sutra mogu dogoditi svakome od nas.

U cijelome svijetu prometne su nesreće najveći ubojica mladih ljudi u dobi od 10 do 25 godina! Svake godine u svijetu u prometnim nesrećama pogine čak milijun i 300 tisuća ljudi, dok ih 50 milijuna završi ozlijeđeno! Od ukupnog broja smrtno stradalih osoba, većina ih stradava u nisko i srednje razvijenim zemljama, a zanimljivo je da se u tim zemljama istovremeno nalazi svega 48 posto ukupnog broja vozila. Najugroženije skupine su djeca i mladi, odnosno, biciklisti, mopedisti i pješaci.

Gotovo sve države svijeta kontinuirano provode razne mjere i akcije kako bi se utjecalo na smanjenje stradavanja u prometnim nesredama i, općenito, prometnice učinilo sigurnijima. Odličan okvir za povedanje aktivnosti usmjerenih na spašavanje života, državama i regionalnim/lokalnim zajednicama pružen je u studenom 2009. godine. Tada je naime u Moskvi održana 1. ministarska konferencija o sigurnosti cestovnog prometa, u sklopu koje je usvojena Moskovska deklaracija kojom se poziva na desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa.

Nakon toga, Generalna skupština Ujedinjenih naroda je u ožujku 2010. godine poziv i potvrdila proglasivši „Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa”. Riječ je o rezoluciji koju je podržalo 100 zemalja i kojom se promiče cilj da se stabilizira i smanji broj žrtava na cestama, odnosno da se do 2020. godine predviđeni broj žrtava na cestama smanji za 50 posto! Time je i formalno započela globalna kampanja, za čiju maksimalnu učinkovitost vjerojatno cijeli svijet drži palčeve, željno je iščekujući, jer postizanjem tog cilja sačuvalo bi se 5 milijuna života, znatno bi se smanjio broj ozlijeđenih osoba, a ušteda društva iznosila bi 30 bilijuna dolara!

Prateći zbivanja na svjetskoj pozornici, Vlada RH donijela je u travnju 2011. godine novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011-2020 godine. Predstavnici MUP-a RH predstavili su ga 11. svibnja u Zagrebu, na stručnom skupu prilikom promocije globalne kampanje „Desetljeća akcije za sigurnost cestovnog prometa”, koju je u suradnji sa Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj i Hrvatskim zavodom za javno zdravstva organiziralo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Definirana je vizija Nacionalnog programa, a to je drastično smanjenje svih oblika stradavanja, te su utvrđeni njegovi ciljevi, od kojih je glavni usklađen s europskim, a glasi: smanjiti broj poginulih osoba u prometnim nesrećama za 50 posto u odnosu na stanje u 2010. godini, odnosno dostići brojku od 213 poginulih osoba na kraju 2020. godine.

Da bi postigli zacrtano, mjere Nacionalnog programa podijeljene su na pet područja djelovanja: promjena ponašanja sudionika u prometu, bolja cestovna infrastruktura, sigurnija vozila, učinkovita medicinska skrb nakon prometnih nesreća i ostala područja djelovanja.

Četvrti po redu Nacionalni program, onaj za razdoblje od 2006. do 2010. godine, završio je završetkom 2010. godine. Njegovi su ciljevi bili usklađeni s europskim za isto razdoblje, a odnosili su se na broj poginulih u odnosu prema broju stanovnika. Europski je cilj tada bio smanjenje smrtnog stradanja u prometu na cestama do 2010. godine na razinu od sedam poginulih na sto tisuća stanovnika.

Hrvatska je optimalno trebala težiti ostvarenju europskog cilja, no s obzirom na mnoge specifičnosti, a kako sredstva koja se planiraju izdvojiti nisu ni približna sredstvima koje izdvajaju zapadnoeuropske zemlje, realnije je bilo očekivati smanjenje s 13,8 na 10 smrtno stradalih na sto tisuća stanovnika u 2010. godini. Uvažavajući specifičnosti hrvatskih prostora, s europskim je bio usklađen i cilj smanjenja smrtno stradalih u prometnim nesrećama. Cilj je bio u pet godina smanjiti broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama, proporcionalno za oko 30 osoba godišnje (s 597 u 2005. godini na 440 u 2010. godini). Nažalost u 2006. i 2007. taj je broj rastao, da bi u 2008. godini došao do brojke od 664 poginule osobe ili 15,1 poginulih na sto tisuća stanovnika.

Zacrtani cilj izgledao je nedostižan! No, početkom 2011. godine, nakon uvida u konačne službene podatke 2010. godine, postalo je vidljivo kako se nakon smanjenja broja poginulih u 2009. godini za čak 116 u odnosu na godinu prije, trend smanjenja zadržao i tijekom 2010. godine, na kraju koje je broj smrtno stradalih osoba iznosio 426, odnosno smanjen je za 122 osobe u odnosu na 2009. godinu. Tako je broj poginulih osoba na sto tisuća stanovnika smanjen na 9,7 u 2010. godini, čime je dostignut pa i premašen cilj Nacionalnog programa za razdoblje 2006.-2010, te je ujedno stanje sigurnosti u prometu u Hrvatskoj dovedeno na razinu od prije gotovo 50 godina!

Kako bi se smanjio broj stradalih, policija svim sudionicima u prometu upućuje apel da brzinu kretanja vozila prilagode stanju na cesti i uvjetima vidljivosti, poštuju ograničenja brzine, ne konzumiraju alkoholna pića, vežu se sigurnosnim pojasom, te se pobrinu za adekvatan smještaj djece u vozilu – korištenje dječjih sjedalica i pojasa, na put kreću odmorni i prije polaska na put provjere ispravnost vozila, stanje guma i posjedovanje odgovarajuće opreme, prije putovanja pravovremeno se informiraju o vremenskim prilikama i stanju na cestama, ako su umorni – zaustave se i odmore se, pri vožnji u kolonama, za vrijeme nepovoljnih vremenskih uvjeta povećaju razmak između svojeg i vozila ispred, imajući na umu duži zaustavni put te da izbjegavaju nagla kočenja, nagla ubrzanja i nagla okretanja kotača upravljača, kao i pretjecanja.

Ostali članci!