Istražili smo položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada u Hrvatskoj i posebno u Karlovačkoj županiji. Više o ovoj temi našoj Ani Župčić rekla je predsjednica predsjednica Udruge osoba s invaliditetom Karlovačke županije, Gordana Jurčević.
P: Koliko osoba s invaliditetom ima u Karlovačkoj županiji, a koliko je od njih radno sposobno?
O: Prema posljednjim podacima Zavoda za javno zdravstvo u Karlovačkoj županiji ima 17379 osoba, što je 12,3 posto ukupnog stanovništva. To su osobe u rasponu od 20 do 64 godine što u nekoj zdravoj populaciji to nazivamo radno sposobnim stanovništvom.
P: Koliko ih je od tog broja radno aktivnih, točnije zaposlenih?
O: To je ukupno 241 osoba s invaliditetom, od čega je 70 posto muškaraca a 30 posto žena.
P: Na koji poslovima ste zaposleni?
O: Danas su to poslovi vezani uz računalo. To je jedan od medija u kojem osoba s invaliditetom i čak s onim težim invaliditetom može raditi. Na primjer razne grafičke pripreme, unos podataka, rad na internetu. Međutim većina osoba s invaliditetom ima samo srednju stručnu spremu pa je potrebno da dodatno pohađaju na primjer neke tečajeve i pripreme se bolje za rad.
P: Zašto poslodavci imaju predrasude i strahove kad je u pitanju zapošljavanje osoba s invaliditetom?
O: Prije svega jer poslodavci trebaju uložiti neke financije kako bi stvorili preduvjete osobi s invaliditetom da radi. Prvenstveno je to uređenje sanitarnog čvora.
Problem je i pretpostavka velikog broja poslodavaca kako zapošljavanje osoba s invaliditetom podrazumijeva česte odlaske na bolovanje, traženje zamjenskih zaposlenika a na kraju sve to znači povećanje ukupnih troškova zaposlenja.
P: Mogu li onda osobe s invaliditetom jednako dobro kao i ostali odraditi puno radno vrijeme?
O: To ovisi od osobe kao i kod zdravih osoba. Međutim, osobe s invaliditetom su te koje uvijek imaju poriv za dokazivanjem, da imaju potencijala te da mogu i žele biti korisni u društvu. Primaju obveze i sa velikom odgovornošću obavljaju sve ono čega se prihvate.
P: Dobivaju li poslodavci poticaje od države za zapošljavanje osoba s invaliditetom?
O: Dobivaju sredstva za prilagodbu radnog prostora i uvjeta rada, zatim kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima za kupnju strojeva, opreme, alata. Postoji niz olakšica da se i poslodavca motivira na zapošljavanja ali sve to nije dovoljno iskorišteno ili se za te poticaje premalo zna.
P: Postoje li poticaji poslodavcima iz fondova EU?
O: Naravno. Radi se o IPA programima koji poslodavcima daju poticaje da zapošljavaju osobe s invaliditetom. Zatim postoje i poticaji za samozapošljavanje. I osobe s invaliditetom mogu pokrenuti vlastite djelatnosti i zadruge pa eventualno mogu još nekog drugog zaposliti.
P: Hoće li se vaša pozicija promijeniti kad uđemo u EU?
O: Svi pokazatelji u zadnje 2-3 godine govore da se stvari mijenjaju i da će se još više promijeniti kad uđemo u EU. Svi mi morat ćemo zajedno sudjelovati da se još dodatno stvari promjene u području zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Osobe s invaliditetom u evidenciji Zavoda za zapošljavanje našle su se tek 2010-e godine i to na poticaj EU. Do tada je to sve bilo na nekoj mrtvoj točci.
P: Koji su to strahovi osoba s invaliditetom kad je u pitanju zapošljavanje?
O: Osobe s invaliditetom uvijek su u strahu od financijske ovisnosti, a njihovu financijsku sigurnost daje im invalidnina od 1250 kuna. Stoga im je teško ulaziti u rizike kao što je zapošljavanje jer niti jedno zapošljavanje koliko god bilo dobro ne daje dugoročnu garanciju da ćete na nekom radnom mjestu ostati dulje od godinu dvije.
Ukoliko se osoba s invaliditetom zaposli tada prestaje pravo na osobnu invalidninu i mnogi se boje da nakon što prestanu s radom neće više moći primati osobnu invalidninu.
Kroz iskustvo znamo da smo uglavnom zaposleni na projektima gdje smo limitirani ugovorima i to na određeno vrijeme obzirom da projekti traju oko godinu dana.
Većina se ne voli upuštati u rizike kakvi postoje na tržištu rada, obzirom da ima puno tvrtki koje se otvore pa se ubrzo i zatvore.
P: Prijavljujete li se na burzu rada obzirom da primate invalidninu?
O: Ima nas na burzi međutim samo prijavljivanje na burzu stvara nam problem jer trebamo to obavljati svaki mjesec pa onda ili moramo imati nekog da to radi umjesto nas ili smo ovisni o prijevozu. Također, često se podrazumijeva da osoba s težim oštećenjem nikad neće raditi pa onda nema niti potrebe prijavljivati se.
P: Kome se osobe s invaliditetom mogu obratiti ukoliko se žele zaposliti?
O: Mogu se obratiti kod nas u Udrugu. Dat ćemo joj i poticaj i ohrabriti je da je zapošljavanje dobra stvar. Osobe s invaliditetom moraju shvatiti da su i oni građani ovog društva i da moraju preuzeti odgovornost na sebe i krenuti putem zapošljavanja.
Naravno mogu se obratiti i burzi rada.
P: Postoji li web stranica na kojoj mogu saznati više o vlastitom zapošljavanju?
O: Postoji stranica www.fond.hr koja će im dati podatke o poslovima koji se nude ali i o načinima kako se najbolje predstaviti poslodavcu.
Ima tu i podataka za poslodavce i za njihove mogućnosti kad je u pitanju zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Također u našoj Udruzi zajedno sa HZZ-om radit ćemo na projektima koji će ih pripremiti za poslodavca.
P: Vaša poruka osobama s invaliditetom?
O: Naša poruka osobama s invaliditetom je da se ne boje izazova već da ih prihvate a mi ćemo im pomoći u tome i zajedno možemo krenuti u jedno novo vrijeme za sve nas.
{rokbox album=|myalbum|}images/stories/vijesti/invaliditet/*{/rokbox}
