Zbog pretilosti sve više zemalja uvodi porez na “brzu hranu”
Znanstvenici u SAD-u smatraju da je razlog zašto se Amerikanci još uvijek debljaju i taj što velik broj restorana promovira svoja prevelika i prekalorična jela.
Američki centar za znanost u javnom interesu (The Center for Science in the Public Interest) objavio je popis restorana s najnezdravijim jelima, fokusirajući se na kalorije, masti i soli.
‘Pobjednik’ koji je najviše pridonio pretilosti, srčanim bolestima i visokom krvnom tlaku bilo je jelo američkog restorana Denny’s, koje se sastojao od pržene mozzarelle, sira s roštilja, kruha i prženih krumpirića. Ta kalorijska bomba sadržavala je čak 1.260 kcal, što u jednom obroku osigurava više od polovice preporučenih 2.000 kcal dnevno. Košta 4 dolara (oko 20 kuna).
Najveći problem je to što se takvi obroci počinju smatrati normalnima, pa je donesena obveza označavanja kalorijske vrijednosti svakog jela u nadi da će konzumenti izabrati zdraviju opciju.
Zbog sve lošijeg zdravlja Mađara, a moguće i zbog sve lošijeg stanja u proračunu, mađarska vlada je u tamošnji parlament uputila prijedlog uvođenja novog, posebnog poreza na nezdravu hranu i pića.
Poreznim stopama od pet do 20 posto oporezivala bi se hrana s visokim količinama dodanog šećera, poput slatkiša, energetskih napitaka i slično, ali i soli, masti, općenito sastojaka koji, pokazala su istraživanja, izazivaju sve veći broj srčanih bolesti i karcinoma.
Nakon Mađarske, na istu temu oglasili su se i Srbi, čiji je ministar zdravlja najavio da će o porezu na nezdravu hranu razmisliti i Srbija. Isti su porez i Rumunji najavljivali već početkom prošle godine, budući da se s pretilošću u toj državi muči 25 posto građana, a dugi niz godina o njemu razmišljaju i Velika Britanija, Danska i mnogi drugi. Debele su, štoviše pretile, sve zemlje nekadašnjeg komunističkog bloka, polako, ali sigurno dostižu pretilost s kojom se već desetljećima bore SAD, Velika Britanija, Zapad općenito. Što se zapravo događa? Kako tumače stručnjaci, u mnogim državama nekadašnjeg istočnog komunističkog bloka konzumiranje proizvoda poput pizza, hamburgera, čipsa ili gaziranih napitaka, ako su ti proizvodi bili dostupni, tretiralo se kao podržavanje simbola dekadentnog Zapada. No, eto, nakon pada komunizma raste popularnost masne brze hrane, koju je stanovništvo brzo prihvatilo kao simbol slobode.
U Hrvatskoj do sada nije bilo ozbiljnijih namjera da se, kao u Mađarskoj, uvede porez na “junk food”. Koliko bi on uopće imao efekta, domaći stručnjaci s različitih područja dvoje, makar su američka istraživanja pokazala da se s porastom cijena brze hrane ipak smanjuje njena konzumacija. Rastom cijena od 10 posto, unos kalorija iz gaziranih sokova pada za sedam, a iz pizze, recimo, za 12 posto. Kod porasta cijene za samo jedan američki dolar, zabilježen je niži ukupni unos energije, niža tjelesna masa ispitanika i poboljšanje rezultata mjerenja otpornosti na inzulin, dokazali su Amerikanci.
Na europskoj ljestvici debljine, mi smo peta nacija. Deblji od nas su samo Malta, Grčka, Turska i Engleska. Prekomjernu težinu u Hrvatskoj ima čak 63 posto muškaraca, najviše u južnom dijelu priobalja, i 54 posto žena, najviše u kontinentalnoj Hrvatskoj. Pretilo je nešto više od 20 posto stanovništva, neovisno o spolu, no najviše zabrinjava podatak koji kaže da nam je pretilo, dakle u najopasnijem “stadiju” debljine, čak svako sedmo dijete. Makar se sve više pažnje poklanja prehrani u vrtićima i školama, u koje hrenovke, krafne i gazirani napici više ne smiju, činjenica je da se loše hranimo kod kuće, gdje za djecu uvijek imamo paštete, čipsa, grickalica općenito, onako, da se nađe. Mi smo o zdravoj prehrani još uvijek nedovoljno educirani, ili pak od svake spoznaje da se loše hranimo namjerno bježimo. Opravdavamo se malim plaćama, makar su jabuke i, recimo srdela, dostupne gotovo svakom džepu. Jednako tako obična voda iz slavine umjesto piva. Primjera je nebrojeno mnogo, treba samo malo volje.
– Na državi je da educira stanovništvo o zdravoj prehrani, a onda i da razmotri uvođenje poreza na nezdravu hranu, te prihode od poreza onda usmjerava na edukaciju. Nisam za opciju da se nezdrava hrana samo financijski optereti, jer je i stalno poskupljivanje cigareta pokazalo da pušači zbog viših cijena cigarete ipak ne ostavljaju – ističe nutricionist Nenad Bratković.
Prema mišljenju dr. Joze Jelčića, endokrinologa i voditelja Centra za debljinu pri KBC-u Zagreb, prvog takvog u nas, svaka mjera koja bi dovela do smanjenog unosa kalorija dobrodošla je u prevenciji ove epidemije. “Bojim se, ipak, da je ovo kompleksnije pitanje jer svaka roba, koliko god ona koštala, ima svog kupca. Ima ga kavijar po cijeni od deset tisuća dolara, dok istovremeno poskupljenje crnog kruha može izazvati veliku buru”, ističe dr. Jelčić.
– Riječ je o kompleksnijem, širem društvenom problemu. Mislim da Mađarska ovaj porez uvodi isključivo zbog fiskalnih razloga. Porezi su, općenito, toliko ‘vulgarizirani’ da i nama, prvenstveno, treba prava porezna reforma. Kemoterapiju, koja je nama potrebna, ne može zamijeniti ni jedan make-up – zaključuje ekonomist, stručnjak za poreze, Guste Santini.
Liječnik i saborski zastupnik Rajko Ostojić smatra pak kako bi uvođenje ovakvog poreza i u Hrvatskoj sigurno imalo efekta.
– I pušenje je, tijekom desetljeća, zahvaljujući kampanjama i poskupljenju cigareta, od društveno prihvatljivog ponašanja prije 50 godina, postalo ekstremno štetna navika, ono što je oduvijek i trebalo biti. Mi smo, kad je pretilost u pitanju, u samom vrhu Europe, no prošle su godine svejedno proračunskim rezanjem srezana i sredstva namijenjena javno-zdravstvenim akcijama prevencije debljine – kaže Ostojić. Treba nam, zaključuje, edukacija o opasnostima od debljine, prije svega, pa tako i prije oporezivanja nezdrave hrane. Već u vrtiću, napominje. Za to nikad nije prerano.
