I danas je u Hrvatskoj jedna od najaktualnijih tema švicarski franak, odnosno najnoviji događaji povezani s problemima građana zaduženih u ovoj valuti.
Koliko su razmjeri ovog problema govori podatak da hrvatski građani imaju gotovo 30 milijardi kuna kredita u švicarskim francima, a ti su im krediti danas oko 25 posto skuplji nego prije godinu dana, a u odnosu na prije pet godina čak i 50 posto skuplji!Gotovo četvrtina kreditnih obveza hrvatskih građana odnosi se na kredite vezane uz švicarsku valutu. Mnogim su građanima koji su dizali stambene kredite u toj valuti rate kredita su gotovo preko noći “pojele” primanja, tako da je jačanje švicarca već preraslo u pravi socijalni problem.
Banke zajedno s Vladom već tjedan dana razmatraju prijedlog koji je prekjučer, nakon što je švicarski franak dostigao rekordnu razinu od 7,04 kune (danas je već 7,16 kuna po srednjem tečaju HNB-a), u javnost iznio guverner HNB-a Željko Rohatinski. Podsjetimo, radi se o dvije mjere rješavanja problema otplate kredita u švicarskim fracima: kredit bi se podijelio na dio koji se otplaćuje, a dio koji ide na “balon” ne opterećuje se troškovima rezervacije. Dio kredita koji je iznad šest kuna za CHF ne tretira se kao rizični plasman. Druga se mjera svodi na to da ako bi kreditni potencijal banaka došao u pitanje, HNB je spreman smanjiti troškove pričuve.
I u Zagrebačkoj i u Splitskoj banci kažu kako im odgovara prijedlog guvernera Rohatinskog, ali da se mora dogovoriti još niz detalja.
Dakle, Vlada i Rohatinski su se itekako konzultirali s vodećim poslovnim bankama prije nego što je u javnost pušten novi prijedlog, te da su ga banke spremne prihvatiti. Očekuje se, dakle, samo još povratak članova Vlade s godišnjih odmora, kako bi i službeno priopćili vijest o konačnom dogovoru.
Žuri se Vladi, građanima, ali i bankama. U jednoj vodećoj banci su Jutarnjem listu u razgovoru otkrili kako im je itekako u interesu da se što prije nađe neko rješenje, jer ako korisnici kredita više ne budu mogli otplaćivati rate i počnu bankama vraćati stanove i automobile, na gubitku će biti svi – i građani i banke i država.
Kome bi i po kojoj cijeni, pitaju se bankari, u ovim kriznim vremenima prodali sve te nekretnine i vozila.
U bankama podsjećaju da su još prije godinu dana, kada je švicarac počeo nezaustavljivo rasti, izašli ususret svojim strankama tako što su dva puta smanjili kamatne stope na kredite te omogućavali razne načine odgode plaćanja. Iz Hrvatske udruge banaka poručuju da pozdravljaju podršku HNB-a i najavu da će omogućiti konačan dogovor s Vladom.
Prema Fininim podacima, u ovome je trenutku zbog ovrha u blokadi 150 000 bankovnih računa. Raste i broj ovrha nad imovinom građana – više od 930 pokretnina i nekretnina u sljedećih mjesec dana naći će se na dražbi. Zemljišta, kuće, stanovi i automobili otišli su na bubanj jer su se vlasnici našli u financijskim problemima. U samo šest mjeseci ove godine provedeno je 2400 ovrha nad nekretninama i pokretninama.
Trenutačno je najviše ovrha nad imovinom u Zagrebu te u Istarskoj i Zagrebačkoj županiji. Tako će se ovih dana na javnim dražbama naći obiteljske kuće, stanovi, zemljišta, automobili koji se najčešće prodaju za samo jednu ili dvije trećine stvarne tržišne vrijednosti.
Ekonomist Ivan Lovrinović, kritičar monetarne politike, gostujući u Dnevniku 3 HTV-a, pozvao je Ustavni sud da što prije donese odluku o ukidanju valutne klauzule.
“Valutnu klauzulu već je davno trebalo ukinuti, zato što to nije napravljeno danas imamo čitav niz problema! Na dan potpisivanja ugovora o kreditu treba isti izraziti u kunama i time osnažiti kunu u vratiti je na prvo mjesto u našem monetarnom sustavu”, rekao je ekonomist dodajući kako nije točno da bi krediti u kunama imali velike kamate: “Pogledajte Mađarsku i Poljsku”.
“Čudi me što Ustavni sud nije već donio odluku o valutnoj klauzuli. To je goruće pitanje i ne znam što čekaju.”, kaže Lovrinović.
On smatra da ukoliko ideja Vlade o fiksiranju tečaja zaživi, da će to biti povod za ukidanje valutne klauzule jer ona tada nema smisla. “Valutna klauzula je protuustavna, Ustavni sud mora što prije reagirati”, ponavlja Lovrinović.
Nedavno osnovana udruga Franak uputila je poziv odgovornim institucijama da donesu hitne mjere kako bi bio olakšan težak položaj građana zaduženih s valutnom klauzulom i promjenljivom kamatnom stopom. Smatraju kako teret trenutne situacije mora biti pravedno raspodijeljen među objema stranama u poslu, što znači da se banke kao vjerovnici moraju odreći dijela ekstraprofita koji stječu na račun povijesno visokih tečajnih razlika.
Zbog toga udruga traži što hitnije smanjenje kamata na sve postojeće kredite s valutnom klauzulom bez obzira na namjenu i valutu kredita; odgodu provođenja ovrha i pljenidbe instrumenata osiguranja: plaća, stanova… zbog nemogućnosti podmirenja rata kredita; da se utvrdi iznos stanja aktive i pasive u trenutku dodjela kredita u CHF jer, prema njihovim saznanjima, poslovne su banke na osnovi 10-postotnog pokrića u CHF izdale kredita u visini od 47 milijardi kuna; ukidanje ili ograničavanje valutne klauzule i konverziju obveze u nacionalnu valutu na dan stvorene obveze prema zakonima Republike Hrvatske; ukidanje naknada za prijevremeno ili djelomično zatvaranje kredita te transparentan prikaz načina obračuna ugovorenih promjenjivih kamatnih stopa i uvjeta promjene.
