Da obrazovni sustav nema veze s tržištem rada smatra 62% sudionika ankete o usklađenosti obrazovnog sustava i tržišta rada koju je proveo portal MojPosao.
Donedavno nezamisliva situacija da „popularni” studiji poput ekonomije, prava, politologije, novinarstva, psihologije i sociologije održavaju jesenski upisni rok dogodila se ove godine. Time je ponovno u prvi plan došlo pitanje usklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.
A što javnost misli o tome pokazuju rezultati ankete koju je MojPosao početkom rujna proveo među 300 ispitanika.
Da obrazovni sustav nema veze s tržištem rada smatra 62% ispitanika. Oni uglavnom misle da je sustav sam sebi svrha, te da „školski sustav ide šumom, a tržište rada drumom”. To, smatraju, proizlazi iz činjenice da ne postoji dovoljno programa koji usmjeravaju mlade na obrazovanje za tražena zanimanja.
Umjesto toga, dodaju, visoke su upisne kvote za zanimanja kojih je na tržištu rada višak. Naglašavaju i da fakulteti studentima rijetko osiguravaju praksu, pa oni nakon završetka nisu sposobni raditi posao za koji su se školovali.
Daljnjih 27% ispitanika smatra da je školski sustav zastario. Većinom smatraju da se u obrazovanju godinama nije ništa promijenilo. Također, dodaju, ne postoje dugoročni planovi razvoja radne snage za zanimanja koja će se pojaviti u budućnosti. O cijeloj situaciji, ističu neki, dovoljno govori činjenica da srednjoškolci informatiku imaju uglavnom samo u prvom razredu, a učenike se uči “bubati” napamet bez logike, umjesto da se kod njih razvija sposobnost analitičkog i kritičkog razmišljanja.
Da se školski sustav prilagođava potrebama tržišta rada, ali ne dovoljno brzo, smatra 9% ispitanika, a samo njih 2% smatra da sustav dobro prati potrebe tržišta rada.
Nepovjerenje javnosti prema obrazovnom sustavu potvrđuju i rezultati Istraživanja o edukativnim potrebama 2011., koje su proveli EduCentar i MojPosao.
Samo 9% posloprimaca smatra da im je formalno obrazovanje dalo odličnu, a još 27% vrlo dobru osnovu za bavljenje njihovom profesijom. 19% ju ocjenjuje nedovoljnom.
Poslodavci su pokazali nešto veće povjerenje u obrazovni sustav. Njih 38% misli da je formalno obrazovanje njihovim zaposlenicima dalo vrlo dobru osnovu za obavljanje posla, odličnom ju ocjenjuje njih 3%, a nedovoljnom također 3%.