Hrvatska na 76. mjestu na ljestvici globalne konkurentnosti

Hrvatska je ove godine zauzela 76. mjesto na ljestvici globalne konkurentnosti, i to u konkurenciji od 142 zemlje u cijelom svijetu. Podatak je to iz najnovijeg Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2011.-2012., koje je objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti.

Prema ovogodišnjem rezultatu, Hrvatska je zabilježila porast za jedno mjesto na ljestvici globalne konkurentnosti u odnosu na lanjski poredak, kada je bila na 77. mjestu u svijetu.

Ipak, još uvijek stojimo lošije nego 2009. godine, kada smo bili na 72. mjestu po konkurentnosti. Hrvatska je u ovom mjerenju prvi puta sudjelovala 2002. godine, a u ovih devet godina koliko je uključena, bilježila je oscilacije, i to razdoblje rasta konkurentnosti do 2007. godine, te nakon toga, sve do ove godine, stalni pad.

Do 76. mjesta na ljestvici globalne konkurentnosti Hrvatska je došla na temelju javno dostupnih statističkih pokazatelja, koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsku stabilnost, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, poslovnu sofisticiranost, inovativnost, veličinu tržišta i financijsko tržište.

U analizu su uključeni i podaci koji su dobiveni analizom mišljenja rukovoditelja tvrtki. Ove je godine za potrebe istraživanja anketirano čak 14.000 menadžera u Hrvatskoj.

Prema ovim pokazateljima, Hrvatska najlošije stoji po razini i učinku poreza (140. mjesto), troškovima poljoprivredne politike (139. mjesto), pravnom okviru za strana ulaganja (138. mjesto), teretu vladine regulative (137. mjesto) te suradnji poslodavaca i radnika. Rezultati su loši i što se tiče povjerenja javnosti u političare (104. mjesto), kao i odljevu mozgova (128. mjesto). Prema mišljenju gospodarstvenika, za lošu konkurentnost u Hrvatskoj najzaslužniji su niska učinkovitost javne uprave, korupcija, nestabilna politika i porezne stope.

Ove godine Hrvatska je zabilježila pad i u makroekonomskoj stabilnosti (70. mjesto), inovativnosti (76. mjesto), te efikasnosti tržišta rada (116.) i roba (114.). I nadalje su zabrinjavajući nalazi kvalitete institucija (90. mjesto) u kojoj posebno značajno mjesto zauzima efikasnost javne uprave i sudstva. S druge strane, kao potencijal hrvatske konkurentnosti ističu se tehnološka spremnost (38. mjesto), infrastruktura (39. mjesto), zdravlje i osnovno obrazovanje (48. mjesto) te visoko obrazovanje (56.).

Pohvalno je i vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća (21. mjesto) jer je Hitro.hr očito dao rezultata, a također Hrvatska relativno dobro stoji i kada je u pitanju broj fiksnih linija, kvaliteta cesta, smrtnost dojenčadi, ali i po trošku protiv terorizma.

Ipak, unatoč prilično lošoj poziciji na ljestici globalne konkurentnosti, postoji i nekoliko elemenata po kojima smo vodeći u svijetu. Bizarno je da je, prema ovih rezultatima, najveća prednost u konkurentnosti Hrvatske na svjetskoj razini, činjenica da malarija i HIV ne utječu na naše poslovanje. Naime, prema utjecaju malarije na poslovanje, pojavnost malarije i pojavnosti HIV-a, te utjecaju tuberkuloze i HIV-a na poslovanje, nalazimo se među prvih deset zemalja svijeta. Još jedan element po kojem Hrvatska dobro stoji je broja pretplatnika mobitela, po čemu se nalazimo na visokom 14. mjestu u svijetu.

Što se tiče ostalih zemalja, kao i lani, Švicarska je ove godine na 1. mjestu po konkurentnosti.

Švicarsku slijede Singapur, Švedska, Finska i SAD, koji se nalaze u samom vrhu ljestvice kao pet najkonkurentnijih zemalja u svijetu. Na šestom mjestu je Njemačka, a rezultate bolje od Hrvatske imaju i Češka, Poljska te Mađarska.

Zemlje regije stoje različito; Slovenija i Crna Gora imaju bolje rezultate od Hrvatske. Slovenija se nalazi na 57. mjestu, a Crna Gora na 60. mjestu. Makedonija je iza Hrvatske na 79. mjestu, Srbija na 95. i Bosna i Hercegovina na 100. mjestu. Albanija je samo dva mjesta iza Hrvatske, na 78. mjestu.