
Žene danas najkvalitetnije žive na Islandu. U toj zemlji gotovo da i nema spolne distriminacije, muškarci i žene s istim kvalifikacijama jednako su plaćeni, zakoni koji reguliraju obiteljsko nasilje i štite od njega su vrhunski, zdravstvena zaštita također je na visokom nivou, obrazovanje je svima jednako dostupno i kvalitetno, a u politici žene ponegdje čine i natpolovičnu većinu. Pokazali su to rezultati istraživanja koje je nedavno proveo američki tjednik Newsweek, a čije je rezultate objavio Jutarnji list. U istraživanju je uspoređen položaj žena u 165 država svijeta.
Dok na Islandu žene žive najkvalitetnije, na drugom kraju ljestice nalaze se afričke zemlje. Tako je Čad u ovom ocjenjivanju dobio 0 od mogućih 100 bodova kada je u pitanju obrazovanjne za žene, a također je ova zemlja dobila istu ocjenu kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti.
Hrvatska se smjestila na 29. mjesto ove ljestvice. Zanimljivo je da je Hrvatska bolje ocijenjena od, primjerice, Velike Britanije i Njemačke, a još bolje od nas prošle su Slovenija i Makedonija. Slovenija se, naime, nalazi na 24. mjestu, a Makedonija stoji još bolje i na iznenađenje mnogih zauzela je visoko 15. mjesto kada je u pitanju položaj žena u društvu.
Ako se pitate kako je Hrvatska dospjela na relativno visoko 29. mjesto, odgovor leži prije svega u obrazovnom sustavu. Naime, jedan od kriterija bio je pristup i završavanje osnovne i srednje škole, po čemu je naša zemlja u vrhu Europe.
Osnovnu školu u Hravstkoj završava gotovo 100 posto djevojčica, a više od 95 posto ih upisuje srednju školu i gotovo isti postotak stječe srednjoškolsko obrazovanje. Hrvatska ima minimalni postotak učenika koji ne završajavaju srednju školu, što je problem u nekim europskim zemljama, primjerice u Velikoj Britaniji.
U usporedbi s drugim zemljama Hrvatska dobro stoji i po pitanju zaštite od nasilja u obitelji, dostupnosti zdravstvene zaštite, a također smo jedna od rijetkih zemalja u kojima plaćeni porodiljni dopust traje godinu dana.
Najlošije pak stojimo kada se gleda prosječna plaća muškaraca i žena, koje se razliku čak 11 posto, te kada je riječ o zastupljeosti žena u politici, osobito na lokalnom nivou.
No, iako smo mala zemlja, razlika naravno ima i unutar Hrvatske.
Po uzoru na istraživanje Newsweeka, kod ove analize u obzir je uzeto nekoliko statističkih pokazatelja u pet odabranih kategorija koje ukazuju na mogućnosti žena u pojedinoj županiji – obrazovanje, zaoslenost, plaće, zdrastvena zaštita, zaštita od nasilja i participacija u političkom životu. Pritom su za usporebu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i MUP-a.
Dostupnost obrazovanja mjerena je završenim studijem, magisterijem i doktoratom, zaštita od obiteljskog nasilja mjerena je brojem kazneno osuđenih i prekršajno okrivljenih obiteljskih nasiljnika, zdravstvena zaštita je ocijenjivana na temelju broja dostupnih ginekologa i stopi dojenačke smrtnosti, a uzeti su u obzir i podaci o udjelu žena u ukupnoj zaposlenosti te njihovoj plaći u odnosu na muške kolege, kao i podaci o zastupljenosti žena u lokalnoj politici.
Što se tiče zaštite od nasilja, najbolje je ocijenjen Grad Zagreb, a najlošije Varaždinska županija. Po zdravstvenoj zaštiti najbolje stoji Zagrebačka županija, a najlošije Međimurska. Po obrazovanju je prvo mjesto pripalo Krapinsko-zagorskoj županiji, a najlošije je ocijenjena Vukovarsko-srijemska. Kada je riječ o zaposlenosti i plaćama, najbolje stoji Koprivničko-križevačka županija, a neslavno zdanje mjesto od 21 županije zauzzela je upravo naša Karlovačka županija. Po zastupljenosti u polici prvi je ponovo Grad Zagreb, a posljednja je na ljestvici Virovitičko-podravska županija.
Kada se sve to zbroji, ukupni poredak pokazuje da žene imaju najbolji položaj i najravnopravnije su s muškarcima u Koprivničko-križevačkoj županiji, koja se po svim ovim kriterijima nalazi pri vrhu.
Neslavno posljednje mjesto dijele Međimurska i Vukovarsko-srijemska županija, gdje žene prema ovim podacima najteže žive, jer se po svim kriterijima ove dvije županije nalaze pri samom dnu ljestvice.
Karlovačka županija nalazi se u ukupnom poretku na relativno dobrom osmom mjestu od 21 županije u Hrvatskoj.
Iako, naime, stojimo najlošije kada su u pitanju zaposlenost i plaće, po pitanju zdravstvene zaštite zauzeli smo peto mjesto, po obrazovanju šesto, te osmo mjesto po zastupljenosti u politici, što nam je znatno podiglo prosjek.