Najnoviji Crobarometar, redovito istraživanje koje agencija IPSOS PULS provodi na terenskom uzorku od 1000 ispitanika za Novu TV kako bi se dobila slika o situaciji na hrvatskoj političkoj sceni, pokazuje značajnu prednost lijevog bloka svega dva mjeseca uoči parlamentarnih izbora.
Naime, Kukuriku koalicija u rujnu ima 37,2 posto, a HDZ 20,1 posto potpore birača.
Od ostalih stranaka, Laburisti prelaze prag s 6,1 posto, tu je i Blok umirovljenici zajedno, HDZ-ov potencijalni partner, koji ima potporu 5,1 posto birača. Pravaši uživaju potporu od 4,5 posto, a HSS 4,2 posto birača. HDSSB ima u ovom trenutku potporu od 3,5 posto birača. Te stranke zbog rasporeda svojih baza također imaju velike šanse za svoje zastupnike u Hrvatskom saboru. HSLS s 2,5 posto, te moguće Milan Bandić, ako se odluči na izbore, imaju 2,4 posto, a ostale stranke dobivaju 4,8 posto birača. Neodlučnih je sve manje; sada ih je 9 posto.
Kada se ovi postoci gledaju po regijama, zanimljiva je Slavonija, gdje HDZ ima 24 postotnu potporu. Od ostalih stranaka HDSSB uživa 17 posto povjerenja birača, ali i HSP, koji također prelazi prag. Kada se te stranke zbroje, desno biračko tijelo ima čak 46 posto podrške birača, ali je razbijeno na protivničke stranke. Kukuriku koalicija u Slavoniji prolazi najlošije, te ima samo 19 posto potpore.
HDZ je pak pobjednik u Dalmaciji, gdje u dvije izborne jedinice osvaja 34 posto, a Kukuriku kolacija 26 posto. S druge pak strane u Zagrebu, koji se dijeli u 4 izborne jedinice, lijevi blok ima potporu 42 posto, a HDZ osvaja samo 15 posto potpore birača.
Pred izbore stabiliziralo se razmišljanje o smjeru kojim ide Hrvatska, ali i potezima Vlade. Tako 77 posto birača misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 16 posto misli suprotno.
74 posto birača ne odobrava poteze Vlade, a njih 20 posto odobrava. Uz Vladinu politiku u ovom trenutku je još 63 posto HDZ-ovih birača, a svi ostali birači su od 70 do 90 posto protiv politike Vlade.
Zanimljivo, usporedba ovih identičnih pitanja s izborima 2003. i 2007. pokazuje da je Hrvatska 2011. pesimističnija. Tako je 2003. godine 58 posto birača mislilo je da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 30 posto suprotno. I 2007. godine je 57 posto birača mislilo da idemo u lošem smjeru, a drugačije je mislilo također njih 30 posto.
Što se tiče samih političara, predsjednik Ivo Josipović i dalje je najpopularniji s 80 posto potpore. Jadranka Kosor u kampanju kreće s potporom od 30 posto građana, a Zoran Milanović ima potporu 44 posto birača.
Milanović, čija koalicija ima značajnu prednost u odnosu na HDZ, ima lošiji osobni rejting kod birača nego 2007. Tada je o njemu pozitivno mislilo 58 posto birača.
I ove, kao i prije četiri godine, građane muče isti problemi, a to je s 53 posto nezaposlenost, potom sa 16 posto ekonomska situacija. Pitanje korupcije i kriminala također je na visokoj razini, jer muči 10 posto ispitanika. Životni standard muči 4, a siromaštvo 5 posto birača.
Vanjski dug zabrinjava 33 posto birača, lošiji političari i politika brinu 32 posto. Inflacija tišti 28, a mito 26 posto. Uglavnom, o vanjskoj politici ili EU trenutačno tek 3 posto birača misli kao najvažnijem problemu i to je pitanje na dnu onoga što birače trenutačno zanima.
No, iako ih to ne zanima, da se danas održava referendum o ulasku Hrvatske u EU, referendum bi prošao. U ovom trenutku bi za Uniju glasovalo 58 posto birača, a protiv 31 posto.
