Centar za istraživanje tržišta GfK proveo je u lipnju i srpnju ove godine istraživanje o povjerenju građana u lijekove i farmaceutsku industriju, i to anketom u kućanstvima u Hrvatskoj i Srbiji, te online anketom u Sloveniji. U svakoj zemlji anketirano je po 1.000 ljudi.
Uz farmaceutsku industriju tradicionalno se vežu razne kontroverze.
Protivnici farmaceutske industrije reći će da ona razmišlja samo o dobiti te da više ulaže u marketing nego u istraživanje i razvoj. Oni koji pak zagovaraju farmaceutsku industriju tvrtki istaknut će da je zahvaljujući njoj otkriveno tisuće novih lijekova bez kojih suvremena medicina ne bi bila zamisliva.
Ta podijeljenost mišljenja reflektira se i u stavovima koje su ispitanici u ovom istraživanju iskazali prema farmaceutskim tvrtkama.
U Sloveniji je tako primjetan generalno kritičniji stav prema farmaceutskim tvrtkama u odnosu na stavove u Hrvatskoj i Srbiji, koje su vrlo slične po pitanju povjerenja prema farmaceutskim tvrtkama, liječnicima ali i lijekovima.
Oko 50% građana Hrvatske i Slovenije te oko 60% građana Srbije smatra da farmaceutske tvrtke gledaju samo na svoju korist.
Oko 50% građana Hrvatske i Srbije također vjeruje da većina farmaceutskih kompanija poštuje stroge etičke i zakonske propise, dok je istog uvjerenja svega 30% građana Slovenije.
U sve 3 zemlje oko ¾ ispitanih smatra da nije u redu da se farmaceutske tvrtke bogate na račun bolesnih, a 55% smatra da su farmaceutske kompanije, vođene uglavnom novčanom dobiti, u stanju dovesti u opasnost milijune ljudi. Na tragu takvog stava 15% smatra (podjednako u svim zemljama) da bi svijet bio bolji da nema farmaceutskih tvrtki.
Ipak, 60% Hrvata i Srba smatra da su farmaceutske tvrtke napravile u svijetu više dobrog nego lošeg, dok se s tim slaže 40% Slovenaca.
U Hrvatskoj veće povjerenje prema farmaceutskim tvrtkama iskazuju Slavonci, stanovnici manjih naselja, starija generacija, umirovljenici, kućanice i NKV radnici, dok su najkritičniji Dalmatinci, Istrani i Primorci, stanovnici velikih gradova, privatni poduzetnici i službenici.
Iako Hrvati i Srbi u većoj mjeri vjeruju (svaki 4.Hrvat, svaki 3. Srbin i tek svaki 12. Slovenac) da su lijekovi stranih tvrtki kvalitetniji, općenito povjerenje u domaće farmaceutske tvrtke veće je u Hrvatskoj i Srbiji u odnosu na Sloveniju (svaki 2. Hrvat i Srbin te svaki treći Slovenac tvrde da više vjeruju domaćim farmaceutskim tvrtkama).
Ipak, čak oko 50% Hrvata i Srba smatra da farmaceutske tvrtke vrše pritisak na liječnike da propisuju više lijekova nego što je potrebno, a isto također misli 60% Slovenaca.
U Hrvatskoj su liječnici tradicionalno visoko na ljestvici povjerenja. Hrvati više vjeruju liječnicima (66%) nego Srbi (61%) i Slovenci (50%). U Hrvatskoj liječnicima najviše vjeruju stariji od 65 godina, umirovljenici i kućanice, Slavonci i Ličani.
Što se tiče stava prema lijekovima, svaki drugi stanovnik Hrvatske i Srbije te svaki treći ispitanik iz Slovenije smatraju da su većina lijekova otrovi koje treba izbjegavati. Unatoč tome, prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode, Hrvati su na lijekove u 2009. godini potrošili 4 milijarde i 615 milijuna kuna, ili oko pola milijarde kuna više u odnosu na 2008. godinu.
