cacib2

“Karlovačka županija do 2020. regija fleksibilnog i aktivnog tržišta rada”

KARLOVAC – “Do 2020. godine Karlovačka županija bit će regija fleksibilnog i aktivnog tržišta rada. To će se ostvariti korištenjem partnerskog pristupa, primjenom cjeloživotnog učenja, poštivanjem jednakih prilika za sve, korištenjem suvremene tehnologije i praćenjem načela održivog razvoja.” Rekao je to predstavnik karlovačkog Zavoda za zapošljavanje Robert Babić, predstavljajući danas na sjednici županijskog Gospodarsko-socijalnog vijeća najnoviju Strategiju razvoja ljudskih potencijala Karlovačke županije, koja će vrijediti za razdoblje od 2011. do 2013. godine.

Koliko god nerealno možda zvučale njegove riječi, upravo tako glase vizija i misija koju si je za zadatak postavilo Vijeće za tržište rada Karlovačke županije, koje je izradilo ovu Strategiju. Osim HZZ-a, članovi toga tijela su predstavnici Karlovačke županije, gradovi Karlovac, Duga Resa, Slunj, Ozalj i Ogulin, Veleučilište u Karlovcu, županijska Obrtnička i Gospodarska komora, te predstavnici još nekoliko obrazovnih institucija, lokalnih tvrtki, udruga i ustanova.

Kako bi ostvarili cilj kojega su si zadali, autori Strategije postavili su tri glavna prioriteta. To su otvaranje radnih mjesta kroz promicanje i poticanje poduzetništva te povećanje kionkurentnosti lokalnog gospodarstva, usklađenost znanja i kompetencija radne snage s potrebama na tržištu rada kroz cjeloživotno učenje i povećanje zapošljivosti, te promicanje i poticanje jednakih mogućnosti za sve skupine u pristupu na tržište rada.

No, zbog izrazito nepovoljne demografske strukture Karlovačke županije, ispodprosječne obrazovanosti stanovništva, neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama na tržištu rada, kao i nepovoljne strukture nezaposlenih u kojoj većinu čine NKV radnici, stariji od 50 godina i dugotrajno nezaposleni, upitno je hoće li te prioritete biti moguće ostvariti u tako kratkom vremenu. Naime, do 2020. godine preostalo je nepuno desetljeće, a uzmemo li u obzir da je od završetka Domovinskog rata prošlo već 16 godina i koliko je gospodarstvo malo napredovalo od tada do danas, veliko je pitanje hoće li se ciljevi Strategije naposlijetku pokazati previše optimističnima. Upravo to zanimalo je i neke članove Gospodarsko-socijalnog vijeća, no većina ih se ipak složila u tome da razloga za optimizam ima, a nadaju se i da će ubrzanju gospodarskih procesa pridonijeti i skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Od toga će, vjeruju, profitirati i Karlovačka županija.

Naime, i sama Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke županije izrađena je uz pomoć sredstava pretpristupnog programa IPA, a u Strategiji je navedeno i ukupno 35 projektnih ideja iz područja razvoja ljudskih potencijala, za koje se predlagatelji također nadaju povući novac iz fondova Europske unije.

Vijeće za tržište rada Karlovačke županije sastajat će se najmanje četiri puta godišnje, da bi ustanovili napreduju li prema svome cilju. Također će svake godine donositi plan aktivnosti za tekuću godinu u kojemu će definirati na čemu je sve potrebno raditi u narednom razdoblju.