Što koči gospodarski razvoj Hrvatske?

“Dijagnostikom prepreka rasta do nove politike rasta” tema je istraživanja koje pod mentorstvom prof. dr. Ive Bićanića sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta provodi 17 mladih znanstvenika iz cijele Hrvatske, a financira za Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Ovo istraživanje usmjereno je na četiri područja u kojima će biti identificirane najvažnije prepreke: poduzetništvo, otvorenost, tržište rada i država.

Rezultati istraživanja bit će objavljeni početkom prosinca, no na konferenciji za novinare koja je održana u Hrvatskoj udruzi poslodavaca već su predstavljeni preliminarni zaključci istraživanja, koji otkrivaju probleme hrvatskog gospodarstva.

Tako prvi rezultati istraživanja otkrivaju da području država ključni problem leži u neefikasnoj potrošnji novca u školstvu, zdravstvu i javnim institucijama, te funkcioniranju javne uprave, a manji u proporciji javne potrošnje.

Istraživači iz područja poduzetništvo došli su pak do zaključka da prepreka gospodarskom rastu nije kvantiteta, dakle eventualni manjak poduzetničke aktivnosti, nego njezina kvaliteta. Uz istu razinu poduzetničke aktivnosti, Finska primjerice stvara daleko veći bruto proizvod. Prema tom pokazatelju hrvatski su poduzetnici u grupi s Mađarskom, Rumunjskom i Rusijom.

Osim toga, iako je u 2010. u odnosu na 2002. povećan broj onih koji su ušli u poduzetništvo, omjer onih koji su postali poduzetnici iz nužde (dobili otkaz, ne mogu pronaći posao…) i poduzetnika koji se doista žele baviti poduzetništvom sada je nepovoljniji: više je poduzetnika iz nužde i taj broj i dalje raste.

Što se tiče tržišta rada, do sada obavljen dio istraživanja na ovom području istraživače je doveo do zaključka da je u ovom segmentu najveći problem nepodudaranje vještina koje tržište nudi s onima koje poslodavci traže. Iz tog proizlazi i problem visoke nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj.

Važnije od ulaganja novca u obrazovanje jest politikama povezati obrazovni sustav i tržište rada jer ta dva resora gotovo uopće ne surađuju.

Četvrto područje kojim se bavilo istraživanje je otvorenost. Prvi rezultati kažu da se tzv. socijalna komponenta otvorenosti, primjerice prema strancima, nije pokazala kao prepreka rastu. Kad je riječ o političkoj otvorenosti, Hrvatska napreduje u posljednjih 15 godina, ali unatoč napretku još uvijek dosta zaostaje za članicama Europske unije. Što se pak tiče gospodarske otvorenosti, svi sektori nisu jednako otvoreni: bankarski sektor i trgovina su se pokazali otvorenima, a proizvodnja zatvorenom.

Ovo istraživanje provodit će se još dva mjeseca, a potom će biti definirana ključna ograničenja i predloženo precizno oblikovana politika rasta, koja bi trajno povećala stope rasta hrvatskog gospodarstva. Dakle, bez obzira tko će biti za kormilom nove vlade, u prosincu će dobiti dokument s prioritetima i priliku da postavi gospodarstvo na put zdravog rasta. Preostaje samo tu priliku dobro iskoristiti.