Istraživanje: “Na koje načine brinemo o vlastitom zdravlju?”

“Na koje načine brinemo o vlastitom zdravlju?” tema je istraživanja koje je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK u Hrvatskoj na uzorku od 1.000 ispitanika. Kako bi se navike građana Hrvatske mogle usporediti s navikama naših susjeda iz regije, anketa s istim pitanjima provedena je u Sloveniji te u Srbiji, u svakoj zemlji također na uzorku od po 1.000 građana.

Na prvom mjestu načina brige za zdravlje našla se zdrava prehrana.
Naime, i u Hrvatskoj, i u Sloveniji, i u Srbiji građani su najčešće naveli upravo zdravu prehranu kao najvažniji način na koji brinu o vlastitom zdravlju.

No, kada se uzmu u obzir podaci Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima su Hrvati u svjetskom vrhu po pretilosti, čini se da je definicija zdrave hrane kod naših ljudi dosta p
odložna individualnoj procjeni.

Ipak, i unutar Hrvatske postoje značajne razlike kada se radi o sklonosti građana zdravoj prehrani. Naime, zdravu prehranu su kao način na koji brinu o svome zdravlju najviše spominjali ispitanici iz Dalmacije (92%).

Za razliku od njih, zdrava prehrana najmanje je spomenuta u Slavoniji (73%) te Lici (66%). Postoje također i razlike ovisno o dobnim skupinama. Tako je u Hrvatskoj zdrava prehrana nešto važnija za mlade od 15 do 17 godina (81%) te osobe starije od 55 godina (oko 84%), dok osobe u radno aktivnoj dobi ipak nešto manje brinu o tome, a pritom možemo pretpostaviti da je razlog tome nedostatak vremena za kvalitetan obrok. Isto tako, u današnje vrijeme teško da si baš svatko tko bi se možda i htio zdravo hraniti doista može to i priuštiti. To su pokazali i rezultati ovog istraživanja, prema kojemu se najviše pažnje zdravoj prehrani posvećuje u kućanstvima s nešto višim prihodima.

Sport i rekreacija na drugom su mjestu načina kako građani paze na zdravlje, no zanimljivo, samo u Sloveniji i Srbiji.

U Hrvatskoj su građani, čini se, nešto manje zagrijani za tjelovježbu. Naime, ispitanici iz Hrvatske naveli su kao drugi najvažniji način brige o zdravlju – lijekove na recept. U Sloveniji su pak biljni lijekovi na trećem mjestu načina na koji ljudi paze na svioje zdravlje, a u Srbiji su na trećem mjestu dodaci prehrani (vitamini, minerali).

Za razliku od građana Slovenije i Srbije kojima su sport i rekreacija na drugom mjestu načina na koje paze na zdravlje, u Hrvatskoj je tjelesna aktivnost zauzela tek treće mjesto. Pritom, sport i rekreacija u Hrvatskoj su važniji muškarcima (58%) nego ženama (40%), a kada pogledamo podjelu po dobi, važniji su mladima do 24 godine starosti (između 70 i 80%). Kada pak pogledao podjelu po regijama, najmanja važnost sportu i rekreaciji pridaje se u Slavoniji (samo 37%).

U Hrvatskoj su lijekovi bez recepta najviše zastupljeni kod žena (50%) te općenito kod osoba starijih od 55 godina (i preko 50%).
Zanimljivo je da dodaci prehrani, kao i biljni lijekovi nemaju neku zapaženu poziciju u Hrvatskoj. Hrvatski građani očito su puni povjerenja u liječnike i najradije uzimaju lijekove po njihovoj preporuci.
Dodatke prehrani u Hrvatskoj najviše preferiraju osobe između 25 i 34 godine (oko 40%) te zatim stariji od 65 godina (37%). Biljni su lijekovi najviše istaknuti u Istri s Primorjem te kod žena i osoba u dobi od 35 do 54 godine.

Alternativna medicina za sada ima najmanju ulogu u Hrvatskoj od ove tri zemlje u kojima je provedeno ovo istraživanje (prosjek je tek oko 5%) a najviše je istaknuta u Istri s Primorjem (oko 10%).