U vremenu kada su dug i borba sa (smanjenim) osobnim primanjima glavna tema većini ljudi, važno je razmišljati o načinima na koji možemo konkretno pomoći našem osobnom budžetu svaki mjesec. Zato vam donosimo mjere koje su smjernice kako početi djelovati na smanjenje osobnog duga i upravljati prihodima.
Kako se riješiti prevelikog duga na karticama?
Prema pokazateljima prosječni građanin Hrvatske s barem jednom kreditnom karticom je otprilike 5 do 15 prosječnih mjesečnih primanja u dugu. Mnogi se kod problema s dugom odlučuju na otkazivanje kreditnih kartica jer svoje nade polažu u plaćanje gotovinom. Prema istraživanjima, kreditne kartice financijski su proizvod koji povezujemo s najnižim stupnjem zadovoljstva korisnika. Svatko tko je ikada kasnio s plaćanjem troška kreditne kartice ili se zaigrao s limitima, zna i razlog ovakvih rezultata istraživanja. S druge strane, ovaj mali komad plastike nebrojeno puta spašavao nas je iz ‘gustih’ financijskih situacija. Bilo kako bilo, izvažite koliko su vam kartice potrebne i zapamtite – s karticom se najčešće troši više nego s gotovinom.
Da li ste znali da postoje ‘dobri’ dugovi?
Kod dugovanja nužno je razlikovati različite tipove dugovanja. Kao i u svemu, postoje i dobre i loše strane odnosno i dobra, ali i loša zaduženja. Pod ‘dobro’ zaduženje gledamo ono zaduženje koje predstavlja određeno ulaganje u našu budućnost, budućnost naše djece ili dobrobit cijele obitelji.
‘Loši’ dugovi
Pod lošim zaduženjem smatramo ono zaduženje koje služi pokrivanju tekućih troškova i s kojim dugoročno ne rješavamo financijsku budućnost. Osnovno pravilo jest: ne koristite kreditne kartice za plaćanje svakodnevnih stvari, odnosno troškova koji su česti i imaju tendenciju nagomilavanja. Prvenstveno su to troškovi hrane i sličnih troškova. Ukoliko je moguće, štedite unaprijed i plaćajte te račune u cjelosti. Možda zvuči benigno, ali itekako ima utemeljenje u stvarnosti jer kako iskustvo pokazuje, tako započinje stvaranje dugoročnih dugova. Ukoliko je uzimanje na karticu jedina opcija, smanjite dug na manji broj rata i uštedite unaprijed za te rate kako bi izbjegli plaćanje kamata na eventualno dugovanje.
Zaboravite na impulzivno kupovanje
Koliko je impulzivno kupovanje prisutno u svakodnevnom kupovanju, od živežnih namirnica do kupovine odjeće i skupljih stvari – potvrđuju i istraživanja. Prema istraživanjima između 30% i 50% svih kupnji možemo nazvati impulzivnim kupovinama, odnosno kupovinama koje su proizašle iz emotivne reakcije kupca na neki dio ambalaže ili drugih načina prezentacije proizvoda. Dakle, kupci podložniji emocijama ujedno su i podložniji impulsnoj kupnji, a zanimljivo je kako statistički više žena od muškaraca spada u skupinu impulzivnih kupaca. Kod impulzivne kupnje kupac osjeća snažnu potrebu da kupi te se kod njega, prilikom kupnje, javlja uzbuđenje i zadovoljstvo. Kupljeni predmeti ne podliježu temeljitom preispitivanju odnosa potrebe, cijene i vrijednosti i u tome leži i najveći problem ove kupnje: neracionalno (a često i nepotrebno) trošenje.
Prvo otplatite dugovanje s najvećom kamatom
Logika je jednostavna, otplaćujemo dugovanja koja prijete generiranjem većeg kasnijeg dugovanja, no pritom barem minimalno podmirujemo ostala, ‘manje kritična’ dugovanja.
Izbjegavajte plaćanje minimuma dugova
Ukoliko plaćate dugovanja na način da tek minimalno podmirite dug, a ne da radikalnijim otplaćivanjem aktivno smanjujete dug – budite svjesni da na kraju plaćate daleko više nego da ste isti dug riješili čim prije.
Budite oprezni kod koga posuđujete
Istraživanje tržišta i ponude se uvijek isplati. No, osim klasičnih načina informiranja, odnosno informiranja u bankama, novost na našem tržištu su i legalni posrednici u potrošačkom kreditiranju pomoću kojih možete saznati više o traženim kreditima i naći optimalno rješenje.
Očekujte neočekivano
Štednja je uvijek dobra ideja zbog mogućnosti neočekivanih troškova. Stručnjaci proporučuju kako bi štednja trebala iznositi toliko koliko vam je potrebno za 3 mjeseca života. Na ovaj način, u slučaju nepredviđenih ali hitnih troškova – elegantno izbjegavate stvaranje velikog duga.
Ne sramite se tražiti pomoć
Ukoliko imate veći dug nego što ste u mogućnosti otplaćivati, tražite pomoć. Ne radi se o sramoti niti vašem osobnom neuspjehu. Mnogi, uključujući i neke od danas najbogatijih ljudi na svijetu, u jednom trenutku su se našli u financijskim problemima. Istražite i obratite se nekoj od provjerenih tvrtki za konzalting, jednom od mnogo poslovnih savjetnika (popularno zvanih coacheva) ili nekom trećem – savjetovanje se isplati.
IZVOR: http://www.pametnakuna.hr/
