Europljani uznemireni zbog ekonomske krize

Nalazi iz istraživanja konzumentske klime u Europi, koje je proveo Centar za istraživanja Gfk, za treći kvartal ove godine (srpanj, kolovoz i rujan) pokazuje da su europski potrošači opet primjetno uznemireni. Suočeni s kontinuiranom debatom o spašavanju Grčke i pogoršanju dužničke krize u Francuskoj i Italiji sve se više boje nove nesigurnosti. Istraživanje daje pregled razvoja ekonomije, očekivanja u kretanju cijena i troškova te spremnosti na kupnju, kod potrošača u Austriji, Bugarskoj,Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj te Velikoj Britaniji. Tih 12 zemalja predstavlja 80% ukupne populacije od 27 zemalja Europske Unije.

Dok je u proljeće ove godine većina EU zemalja bila optimistična i vjerovala da se vidi kraj krize, nakon ljeta dolazi do značajne promjene raspoloženja potrošača. Teško stanje u Grčkoj značajno je potreslo europske potrošače. Tom negativnom raspoloženju doprinijele su i nova kretanja i loše ocjene kreditnih agencija za Italiju i Francusku. Jedino je Njemačka zadržala vrlo povoljna ekonomska kretanja ali i ovdje se u zadnje vrijeme značajno smanjuju pozitivna očekivanja.

U cilju ekonomskog oporavka u EU suštinski je nužno da svaka pojedina zemlja brzo smanji razinu duga i to s trajnim učinkom. O načinu kako će Europa riješiti krizu Grčke ovisi hoće li se i kako brzo promijeniti mišljenje ovdašnjih potrošača u mogući oporavak.

Nakon mjeseca lipnja očekivanja ekonomskog oporavka urušila su se u gotovo svim zemljama gdje je provedeno istraživanje a najviše se vidi pad raspoloženja potrošača u Njemačkoj, Austriji i Francuskoj Jedine zemlje koje su u određenoj mjeri izbjegle negativan trend su Poljska, te donekle Bugarska i Rumunjska.

Oporavak nakon ove zadnje krize u Velikoj Britaniji ide je značajno sporije nego ranijih godina (1979, 1981. te 1990/91.). Stroge mjere Britanske vlade imaju vrlo usporen utjecaj na građane (potrošnja je gotovo na nuli / povećana je štedljivost) što se vrlo negativno odražava na ekonomski rast. Rast inflacije, zanemariv rast plaća i rast nezaposlenosti otpuhali su optimizam potrošača. Istovremeno je i Međunarodni monetarni fond korigirao stopu ekonomskog rasta s 1,5% na samo 1,1% i revidirao stopu za 2012. godinu na 1,6%.

Suprotno, u Bugarskoj se nastavlja pozitivno kretanje u odnosu na prethodnu godinu (oko 2%). Tom je rastu prvenstveno doprinio rast izvoza i turizam, koji su kreirali povećano zapošljavanje ovog ljeta. U svjetlu kretanja krize u Europi potrošači u Bugarskoj ipak strahuju a tome u prilog govori i smanjeni kreditni rejting agencije Moody s.

Na tragu sve veće ekonomske nesigurnosti kod potrošača u Europi padaju i očekivanja kada ih se pita o primanjima. Najpesimističniji su Grci i Portugalci premda i Francuzi očekuju značajnu redukciju primanja.

U posljednja tri mjeseca potrošači u Italiji sve su više svjesni realne opasnosti stečaja i do neke su mjere spremni žrtvovati se radi konfrontiranja krizi. Nisu svi spremni plaćati veće poreze ali i to će prihvatiti ako se tako može ubrzati oporavak. Više se boje uskraćivanja socijalnih davanja i posljedice vrlo niske stope ekonomskog rasta. Talijani ne očekuju brzi izlazak iz krize a zabrinjava ih i ukupna stopa nezaposlenosti (8%), koja je posebno veća kod mladih (28%) – jedna od većih u Europi. Sve ovo se dalje reflektira i na očekivanja u vezi s daljnjim padom primanja.

Raznolika je i slika u vezi s primanjima u Poljskoj. S jedne strane u Poljskoj raste zaposlenost i ekonomski rast za 2011. godinu je dobar (oko 4,5%) te se očekuje rast privatne potrošnje od oko 0,5%. S druge strane, nezaposlenost je još uvijek visoka – 11,8% a velik je strah i od prelijevanja krize u Grčkoj na Europu a time i Poljsku. U vrijeme ispitivanja određenu nesigurnost su izazvale i predizborno aktivnosti i neizvjesnost ishoda izbora te su potrošači bili oprezni u predviđanju svojih primanja.

Rast poreza i obaveza te usporavanje ekonomskog rasta u EU imaju direktan utjecaj na spremnost potrošača na kupovanje. Najpovoljnija su očekivanja u Njemačkoj i Austriji te ponešto u Bugarskoj. Oklijevanje za neke veće kupnje / ili odgađanje za neka boja vremena primjetno je najveće u portugalu, V. Britaniji te Rumunjskoj.

Za sada je situacija u Rumunjskoj dosta promjenljiva. Premda je vidljiva pozitivna promjena, i nezaposlenost je neznatno smanjena (ispod 5%) to se još ne odražava na svakodnevni život potrošača u Rumunjskoj. Inflacija iznosi 7,9% a PDV 24%. Plače u civilnom sektoru bile su smanjene za 25% (kao jedna od mjera štednje) Stoga je potrošnja još uvijek ograničena na pokrivanje nužnih svakodnevni potrepština i postoji strah od novog prelijevanja krize na Rumunjsku.

Portugal vodi ozbiljnu bitku s krizom i sistematski primjenjuje program rezanja troškova što ga je propisala EU. Sada su već vidljivi neki manji pozitivni koraci u vladinim financijama a i inflacija se stabilizirana između 2 i 3%. Stroge mjere vlade postavile su velike zahtjeve na građane, uz poreze od 40%, a porast plača se ne može još očekivati. Građani se ponašaju štedljivo i troše tek na potrebe za odvijanje svakodnevnog života. Gdje god je to moguće odgađaju velike kupnje za neko buduće povoljnije vrijeme. Tako je npr. prodaja automobila smanjena za 30% a kod trajnih dobara za 10%. Potrošači ipak ne očekuju daljnje pogoršanje i posve su svjesni da će oporavak biti dug i naporan.

Francuska se suočava s velikim problemima a nacionalni dug je na razini 88% BDP-a. Posebno ih opterećuje kriza u Grčkoj, ekonomski rast je znatno sporiji od predviđenog pa stoga potrošači u Francuskoj troše samo na apsolutno potrebne stvari za odvijanje svakodnevnog života, a veće kupnje odgađaju što se više može.

Španjolska uspijeva zadržati inflaciju na oko 3%. Njihovi potrošači nisu optimistični i kupovinu trajnih / većih dobara odgađaju za kasnije. Očekuje se rast nezaposlenosti jer razdoblje sezonskih poslova završava. Oporavak ekonomskih kretanja je daleko jer ekonomisti predviđaju da će im trebati barem tri godine da se izađe iz krize. Dodatno povećava se strah od prelijevanja krize iz drugih zemalja EU.