Međunarodni dan štednje

Međunarodni dan štednje diljem svijeta se obilježava upravo na današnji dan, 31. listopada. Tim povodom vam donosimo podatke o tome štede li, koliko štede, i na koji način štede hrvatski građani, koliko je aktualna ekonomska kriza utjecala na njihove navike u tom smislu i mogu li si u današnje vrijeme uopće priuštiti ovaj oblik ulaganja u vlastitu budućnost i budućnost svojih najdražih.

Financijska je kriza nakon Prvog svjetskog rata prilično pogodila svjetska gospodarstva, a naročito stanovništvo. Banke su se našle na udaru, a nedostatak sredstava najviše im je kočio poslovanje. Stoga su se dosjetili i na današnji dan 1924. godine na sastanku u Milanu proglasile Svjetski dan štednje, s ciljem popularizacije štednje diljem svijeta. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva te je Svjetski dan štednje ustanovljen za najšire svjetsko populariziranje te spoznaje i za, kako su rekli, oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja, koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša. Građani su uvijek nastojali štednjom novca ostvariti osobnu materijalnu neovisnost i sigurnost zbog čega je štednja novca imala i ima gotovo uvijek jasan cilj, smisao i svrhu te nije riječ samo o odgađanju potrošnje, nego o planiranju stanovitih želja i potreba. Na Svjetski se dan štednje cijeli svijet još snažnije okreće samom pojmu štednja, starom koliko i čovječanstvo. Prilika je to za ponavljanjem općih zasada štednje, koja se kroz vrijeme javlja kao jedan od bitnih elemenata ljudske opstojnosti.

87 godina nakon kongresa u Milanu, Svjetski se dan štednje, obilježava i dalje širom svijeta. Negdje je riječ o velikim proslavama popraćenim prigodnim darovima, a drugdje o skromnijim proslavama primjerenim društvenom i gospodarskom trenutku. Iskustva pokazuju da se taj dan najčešće obilježava darovanjem štednih kasica, štednih knjižica sa simboličnim ulozima, nagrađivanjem najstarijeg štediše i slično. Sam razvoj štednje u uskoj je svezi sa stupnjem kulture naroda i pojedinca i – iako se kroz prošlost mijenjala – uglavnom podsjeća na novac.

Hrvatski su građani na kraju rujna ove godine u bankama imali ukupno 136,5 milijardi kuna štednih i oročenih depozita, što je 6,5 milijardi kuna ili za oko 5 posto više nego na kraju prošle godine. Dodaju li se tome i sredstva na žiro i tekućim računima, sredstva stanovništva kod banaka iznose ukupno 151,6 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Prema podacima HNB-a za rujan ove godine, u Hrvatskoj stanovništvo i nadalje ima dominantnu ulogu u ukupnoj strukturi štednje te se na taj sektor odnosilo oko tri četvrtine štednih i oročenih depozita deponiranih kod poslovnih banaka. Depoziti stanovništva ipak rastu nešto sporije nego prije krize, a po ocjenama iz HNB-a njihov je porast odraz i većeg opreza građana te njihove prilagodbe razdoblju nepovoljnih gospodarskih kretanja i s time povezanih neizvjesnih okolnosti na tržištima rada i kapitala. Najveći dio sredstava stanovništva u poslovnim bankama odnosi se na oročene depozite, čak 77,3 posto ili 117,2 milijarde kuna, štednih je depozita 19,3 milijarde kuna ili 12,7 posto. Sredstva na žiro i tekućim računima, koja su krajem rujna iznosila nešto više od 15 milijardi kuna, čine 10 posto ukupnih sredstava građana kod banaka, koja su iznosila 151,6 milijardi kuna.

Svjetski dan štednje banke u Hrvatskoj, kao uobičajeno i banke u svijetu, uglavnom obilježavaju različitim donacijama i akcijama podizanja svijesti o nužnosti štednje.

U našem gradu Svjetski dan štednje svečano će obilježiti karlovačka novčarska kuća. KaBu će tako danas posjetiti djeca iz karlovačkih dječjih vrtića te će u prostoru „Latice” izložiti svoje dječje radove. O štedionici mladih Karlovačke banke tom će prigodom svoja sjećanja djeci prenijeti i prva šefica Dječje štedionice „Latica” Stanislava Štalcar. Inače, u prostoru Poslovnice Centrala postavljena je izložba o Danu štednje i Dječjoj štedionici „Latica”, koja je nekad postojala kao zasebna poslovnica u Radićevoj ulici Sigurni smo da ste svjesni da je štednja mudra odluka i odlična investicija u budućnost, a nadamo se i da si je možete priuštiti u ovo teško doba, kada se čini da se jedva preživljava, a kamoli još i uspije mjesečno odvajati novac za štednju, koliko god svi mi bili svjesni da je nesigurnost karakterističnu za današnje vrijeme lakše prebroditi ako znate da negdje na nekom računu imate nešto sredstava za crne dane.