Od 2007. godine 14. studenoga – Svjetski dan šećerne bolesti – obilježava se i kao Dan UN-a!
Generalna skupština UN je 20. prosinca 2006. prihvatila Rezoluciju “Ujedinjeni protiv dijabetesa” kojom je šećerna bolest opće prepoznata kao kronična bolest s teškim posljedicama i ogromnim troškovima za čitavu zajednicu. Ovom Rezolucijom je Svjetski dan diabetesa proglašen Danom ujedinjenih naroda, koji se od 2007. godine počinje obilježavati 14. studenog.
Rezolucija pruža jamstvo i podiže značaj svih aktivnosti usmjerenih k osvješćivanju javnosti o pogubnosti šećerne bolesti diljem svijeta. Kampanja obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti, tijekom 2007. i 2008. godine bila je usmjerena na podizanje opće svjesnosti o postojanju i učinku šećerne bolesti kod djece i mladih.
Logo Svjetskog dana šećerne bolesti plavi je krug – globalni simbol za šećernu bolest koji se razvio kao dio kampanje osvješćivanja „Ujedinimo se za šećernu bolest”. Logo je usvojen 2007. kako bi se obilježilo usvajanje UN-ove Rezolucije o Svjetskom danu šećerne bolesti. Značenje plavog kruga je pozitivno, a u mnogim kulturama krug simbolizira život i zdravlje. Plava boja odražava nebo koje ujedinjuje sve narode i boju zastave Ujedinjenih naroda. Plavi krug označava jedinstvo globalne zajednice šećerne bolesti u odgovoru na pandemiju ove bolesti.
Prema statističkim podacima u svijetu je danas više od 240 milijuna osoba sa šećernom bolešću, a tijekom sljedećih dvadesetak godina očekuje se porast oboljelih na više od 380 milijuna. Dijabetes postaje globalna epidemija, sa svim teškim zdravstvenim posljedicama.
Slijedom toga, Udruga za prevenciju prekomjerne težine naglašava da, bez obzira na usmjrenost kampanja, svake godine i to kroz cijelu godinu, posebno treba obratiti pažnju i preuzeti kompletnu skrb o postojanju šećerne bolesti kod djece i mladih, s naglaskom na značaj ranog otkrivanja i postavljanja dijagnoze o njenoj pojavnosti.
U Hrvatskoj je 2008. usvojen „Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću”, čija je realizacija započela pokretanjem kampanje pod nazivom «Život je bolji ispod 7»” – s ciljem podizanje svjesnosti o važnosti redovite kontrole visine šećera, s obzirom da Hrvatska ima 300.000 oboljelih osoba od šećerne bolesti.
Međutim i danas nakon pune tri godine, pojedinačne i kontrolne ankete, a to isto tako dokazuju i ankete koje provodi Udruga za prevenciju prekomjerne težine kroz edukativno-zdravstvene projekte (zadnji i aktualni projekt «Savjetovalište za debljinu» u ljekarnama) govori o tome da osobe sa visokim šećerom radije pribjegavaju farmakološkom pristupu liječenja, nego kompletnoj promjeni prehrambenih navika.
Prilog tome su i statistički podaci u kojima je vidljivo da oko 90% osoba kod kojih je prisutna šećerna bolest tipa 2, ima prekomjernu težinu!
Udruga posebno naglašava da je prehrana koja se preporučuje osobama sa šećernom bolešću, “idealna” i preporučljiva za sve osobe, i to dugoročno u cilju održavanja poželjne težine, ili smanjenja prekomjerne težine, i na taj način održavati kvalitetu zdravlja – prvenstveno održavajući vrijednosti šećera na razini 4,5 – 6!!
Donošenjem Rezolucije o šećernoj bolesti Hrvatski sabor želi se priključiti parlamentima i političkim institucijama Europe i svijeta u borbi protiv rastuće pandemije dijabetesa tipa 2, od kojeg u Hrvatskoj boluje oko 316000 ljudi, najavili su iz saborskog Odbora za zdravstvo s čije je tematske sjednice predloženo donošenje Rezolucije o toj bolesti koja u Hrvatskoj dnevno odnosi više od 10 života.
Šećerna bolest, istaknuli su stručnjaci, jedan je od deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj. Na njezino liječenje odlazi 10% zdravstvenog proračuna ili 14000 kuna godišnje po jednom oboljelom, a podatak da je broj novootkrivenih slučajeva u 5 godina porastao za više od 50%, govori o potrebi da se u borbu protiv te bolesti uključi cijelo društvo.
Istraživanje škotskih znanstvenika s Glasgow Universityja ukazuje na postojanje biološke osnove za povećanu podložnost muškaraca dijabetesu tipa 2.
Utvrđeno je kako se dijabetes tipa 2 kod muškaraca javlja na prosječno nižim vrijednostima indeksa tjelesne mase nego kod žena. Šećerna bolest se kod žena najčešće razvija nakon što dođe do povećanja tjelesne mase koje znatno nadmašuje višak kilograma kod muškaraca s dijabetesom tipa 2, što istraživači objašnjavaju činjenicom da se masno tkiva kod muškaraca najčešće nakuplja u predjelu struka te u jetri.
