Hrvatska industrija zapošljava sve manje ljudi

Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u prosincu smanjen je za 0,6 posto u odnosu na studeni, a na godišnjoj razini, prema prosincu 2010. godine, za 3,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku.Proizvodnost rada u industriji u 12 mjeseci prošle godine porasla je za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije zbog smanjenja radnih mjesta.

U većini grana smanjen je broj nezaposlenih, a najveći pad zabilježen je u djelatnosti popravka i instaliranja strojeva i opreme za 20,7 posto, proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 11,8 posto te tiskanju i umnožavanju snimljenih zapisa za 11,1 posto.

Prema područjima djelatnosti, broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju na mjesečnoj je razini pao za 2,7 posto, u prerađivačkoj industriji za 0,6 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,2 posto.

U pojedinim djelatnostima, zabilježen je i rast: najviše u proizvodnji strojeva i uređaja te proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 2,4 posto.

Prema RBA analitičarima, ukupna industrija je u prosincu zabilježila rast od 1,2 posto godišnje, dok rast u prosincu u odnosu na studeni iznosi 0,5%.

Međutim, ukupna industrija i treću godinu za redom bilježi pad što je rezultat slabe domaće potražnje i niske konkurentnosti gospodarstva, navode analitičari. U prošloj godini kontrakcija je iznosila 1,2 posto, a posljedica je pada u sve tri industrijske djelatnosti.

Plaće najviše porasle u obrazovanju i trgovini

U Hrvatskoj su plaće u posljednje tri godine porasle prosječno za 1 posto. Obrazovanje i trgovina sektori su u kojima plaće najviše rastu (2,1% i 1,9%), slijede ih prerađivačka industrija i javna uprava sa 1,34% dok su turizam i ugostiteljstvo zabilježili porast od 0,4% i 0,5%.

Jedini sektor koji je u posljednje tri godine bio u minusu je zdravstvo, čiji djelatnici imaju 0,6 posto manje prosječne plaće. No, porast plaća nije tekao ravnomjerno s porastom cijena jer su one rasle više nego dvostruko – samo u proteklih godinu dana povećane su 2,3%.

»Podaci za studeni prošle godine govore da je godišnji pad obujma industrijske proizvodnje iznosio 0,3 posto, a u 11 prošlogodišnjih mjeseci pad iznosi 1,6 posto.
S obzirom na to da je u tri godine pad iznosio oko 15 posto, nema govora o oporavku, nego samo o usporavanju negativnog trenda, ocjenjuje aktualnu gospodarsku situaciju Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a.

Govoreći o nelikvidnosti, dodaje da su krajem studenog prošle godine ukupne nepodmirene obveze iznosile 40,89 milijardi kuna, a blokirane račune imao je 7061 poslovni subjekt”, ističe predsjednik HUS-a Ozren Matijašević. U dugotrajnoj blokadi (duljoj od godine) bilo je više od 75 posto dužnika ili njih 53.175.

Ukupnu gospodarsko-socijalnu sliku posložnjava stanje koje već dulje vlada u mirovinskom sustavu koje broji 1,468.133 osiguranika. Mirovinu koristi 1,213.121 osoba, iz čega proizlazi da je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika i dalje opterećujući i iznosi 1:1,21.