
KARLOVAC – Kakve bi bile posljedice kada bi Karlovac i Karlovačku županiju pogodio jak potres ili neka druga prirodna katastrofa?
Odgovor na to pitanje pokušao je dati Elaborat o procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastavka i posljedica velikih nesreća i katastrofa za područje Karlovačke županije, a taj će se dokument sljedećeg tjedna naći pred vijećnicima Županijske skupštine.
Što se tiče potresa, područje Karlovačke županije većim dijelom spada pod sedmi i osmi stupanj Merkalijeve ljestivice, koja za razliku od Richterove ljestvice ne broji 9 već 12 stupnjeva. Sedmi stupanj podrazumijeva oštećenja, a osmi čak i razorna oštećenja građevina.
Prema Elaboratu, kojega je izradila tvrtka “Elkron” iz Pule, kada bi Karlovačku županiju pogodio potres jak 8 stupnjeva prema Merkalijevoj ljestvici, najviše poginulih bilo bi u Općoj bolnici Karlovac. Obzirom da u njoj dnevno boravi najveći broj osoba, između 600 i 1.000, kao i zbog činjenice da je zgrada stara 40 godina i nije projektirana protupotresno, procjenjuje se da bi u slučaju potresa osmog stupnja po Merkalijevoj ljestvici u karlovačkoj bolnici smrtno stradalo 10-ak osoba, 200-ak bi ih bilo teže ranjeno, a 300-ak plitko zatrpano i lakše ozlijeđeno.
Najveće materijalne štete pretrpjele bi pak zaštićene urbane cjeline na području Grada Karlovca – Zvijezda, Banija, Gaza, Dubovac i Turanj, kao i stari gradovi/utvrde Slunj, Novigrad na Dobri, Barilović, Bosiljevo, Ozalj i Podcetin, te sakralne građevine Ozalj i Vivodina. Štete bi se manifestirale u popuštanju veza drvenih konstrukcija krovišta, drvenih stubišta, savijanja krovnih limova i padanja crijepova s prozora, pucanja i urušavanja konstruktivnih dijelova, greda i stupova, a time i urušavanja zidova.
Za područje Duge Rese koje je razvrstano između petog i šestog stupnja Merkalijeve ljestvice, odnosno nije u zoni katastrofalnih potresa, rezultat potresa trebala bi biti manja oštećenja na stambenim i gospodarskim objektima starije gradnje posebice u seoskim domaćinstvima. Ogulin se nalazi u području između šestog i sedmog stupnja, kao i Slunj, pa područje ovih gradova potresi ne bi trebali značajnije ugroziti.
Zaključak Elaborata u konačnici zabrinjava, jer ocjenjuje da u slučaju potresa jačine sedam ili osam stupnjeva, postojeće službe nisu dovoljne niti su dovoljno obučene za pružanje pravovremene pomoći.
Što se pak tiče drugih prirodnih katastrofa, od poplava su najviše ugroženi Karlovac i naselja nizvodno od Kupe i uzvodno do Pravutine koja se nalazi uz sam vodotok. Za Ogulin opasnost predstavlja Dobra, dok je uz Mrežnicu ugroženost od poplava znatno manja. Od suše je najugroženije nizinsko područje županije. Olujni vjetrovi najviše ugrožavaju ogulinsko područje, a najveći broj proglašenja elementarnih nepogoda na području Karlovačke županije ipak je vezan uz tuču praćenu olujnim vjetrom, koja je do sada također najveće štete uzrokovala upravo na području Ogulina.