Tijekom 2011. godine u sklopu projekta „Zajedno protiv korupcije” udruga GONG provela je drugo veliko istraživanje transparentnosti rada tijela lokalne samouprave, njihove suradnje s civilnim društvom te funkcioniranja mjesne samouprave.
Kao i 2009. godine, istraživanje je provedeno u svim gradovima i općinama u Hrvatskoj, ali je ovaj put prošireno i na županije.
Istraživanjem, čiji puni naziv glasi „Lokalna, odgovorna i transparentna uprava i samouprava – LOTUS”, obuhvaćeno svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave (127 gradova, 429 općina i 20 županija), s ciljem utvrđivanja trenutne situacije i, u slučajevima gradova i općina, njihovog napretka u odnosu na prvo istraživanje u područjima transparentnosti rada i otvorenosti prema građanima, suradnje s organizacijama civilnog društva te funkcioniranja mjesne samouprave.
Informacije su za potrebe istraživanja prikupljane uvidom u statute gradova/općina te poslovnike vijeća i skupštine; putem upitnika koji je poslan svim gradovima/općinama, pregledom službenih internetskih stranica te direktnim kontaktom putem telefona.
Kako se radi o ključnim područjima za daljnji razvoj demokracije i sudjelovanje građana u političkom životu njihovih lokalnih zajednica, u GONG-u ističu da će nastaviti s provedbom sustavnog istraživanja te izradom preporuka za poboljšanja funkcioniranja jedinica lokalne i regionalne samouprave svake dvije godine.
Projekt se financira sredstvima EU kroz program IPA 2008 te uz sufinanciranje Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
Dobitnici nagrade LOTUS 2011/12 za transparentnost
Županije:
1. Krapinsko-zagorska županija
2. Varaždinska županija
Gradovi i općine:
1. Rijeka
2. Labin i Samobor (isti broj bodova)
3. Pula
4. Opatija
5. Crikevnica
6. Zaprešić
7. Slavonski Brod
8. Kutina
9. Novi Marof
10. Osijek i Čakovec (isti broj bodova)
Kako su prošli Karlovac i Karlovačka županija?
Na razini županija, Karlovačka je na 18. mjestu (5,42 boda) i nalazi se u kategoriji transparentnih.
Karlovac je ove godine na 12. mjestu s osvojenih 8,09 bodova, a to mjesto dijeli s Krapinom. Karlovac se i 2009. godine našao pri samom vrhu najtransparentnijih gradova, kada je bio među prvih 10 gradova s najboljim rezultatima.
Od ostalih gradova u našoj županiji, u kategoriju izrazito transparentnih ušao jejoš i Ozalj (15. mjesto -8 bodova). Po ostvarenim rezultatima slijedi Ogulin koji je ušao u kategoriju transparentnih (48. mjesto – 6,63 bodova). Duga Resa je u kategoriji nedostatno transparentnih gradova (125. mjesto -5,02 bodova), kao i Slunj (142. mjesto – 4,8 bodova).
Od općina, među izrazito transparentnima nema niti jedne iz Karlovačke županije, a najbolje stoji Krnjak (57. mjesto – 6,36 bodova) koji se našao među transparentnim općinama. Najlošije pak stoji Plaški (289. mjesto – 2,71) koji je u kategoriji nedostatno transparentnih općina.
Konačni zaključci
Unatoč pomacima nabolje u ukupno ostvarenim rezultatima, razina transparentnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj još uvijek pokazuje znatan prostor za napredak, naročito u slučaju općina. U Hrvatskoj je još uvijek 70% lokalnih vlasti koje su nedostatno transparentne ili izrazito netransparentne.
Ova se ocjena temelji na niskom prosječno ostvarenom „neprolaznom” rezultatu (4,57 bodova od maksimalno mogućih 10), pri čemu je 59% JLRS ostvarilo rezultat niži i od toga prosjeka, a samo 30% ih dobiva „prolaznu ocjenu” (više od 5 bodova). Istovremeno je svega 6% onih koji se mogu nazvati izrazito transparentnima (više od 7,5 bodova).
Uočljiv je značajno lošiji rezultat općina (prosječan rezultat 3,91 bod) u usporedbi sa značajno višim prosjekom gradova (6,25) i županija (6,45). Iako se županije najvećim dijelom mogu proglasiti transparentnima i na razini županija postoji poprilično velik prostor za napredak u razini transparentnosti.
Nalazi sugeriraju da su rezultati u prvom redu povezani sa samim statusom, a manje s financijskim i administrativnim kapacitetima. Naime, iako postoje korelacije između visine proračuna i razine transparentnosti, kao i između broja stanovnika i transparentnosti, činjenica je da izrazito transparentnih ima i među gradovima i među općinama i među županijama. To upućuje na zaključak da je transparentnost u prvom povezana s razumijevanjem njezine važnosti i još važnije, koristi za zajednicu, od strane čelnih ljudi i institucija tih istih zajednica, a manje s financijskim i institucionalnim kapacitetima.
U odnosu na istraživanje iz 2009. godine značajno je porastao postotak izrazito transparentnih gradova (18% više), uz istovremeno značajno sniženje postotka nedostatno transparentnih (15% manje), te njihov nestanak iz kategorije izrazito netransparentnih.
Za razliku od gradova, općina je zanemarivih 1% manje u izrazito netransparentnima, dok ih se nešto značajniji postotak (7-8%) prebacio iz kategorije nedostatno transparentnih u transparentne. Čini se da izmjena zakonodavnog okvira, u smislu direktnog izbora (grado)načelnika/ca nije imala značajnijeg utjecaja na povećanje razine transparentnosti u općinama.
Puko postojanje službene Internet stranice ne utječe značajno na razinu transparentnosti, budući da nema velikih razlika između prosječno ostvarenih bodova samo onih jedinica koje imaju službenu Internet stranicu i onih koje ju nemaju. Činjenica da 90% JLRS ima svoju službenu Internet stranicu nije dovela do značajno više razine transparentnosti. Ono što nam nalazi govore jest da predstavnici vlasti i dalje ne koriste taj medij u dovoljnoj mjeri za informiranje i interakciju s građanima.
Prema pojedinim dimenzijama, najviši rezultat ostvaren je u dimenziji Javnost sjednica vijeća (54%), koja je ujedno i jedina u kojoj su JLRS ostvarile više od 50% mogućih bodova. Rezultati u dimenzijama Izravna participacija građana u odlučivanju (48%) te Primjena Zakona o pravnu na pristup informacijama (47%) nalaze se na granici prolaznosti, dok je dimenzija Javnost rada izvršne vlasti na 42%. Najlošije rangirana dimenzija je Suradnja s organizacijama civilnog društva, koja je na zabrinjavajuće lošoj ostvarenosti od svega 26% mogućih bodova.
