
Svjetska zdravstvena organizacija dala je 1977. godine osnovu za razvoj promicanja zdravlja i istaknula ulogu zajednice i međuresorskog djelovanja («Health for All»). U Ottawi je 1986. godine održana Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja, čime je započeo organizirani proces osposobljavanja ljudi radi poboljšanja njihove kontrole nad vlastitim zdravljem.
Bavljenje sportom, i to onim koji je naš osobni izbor, prilagođen našoj formi, trebalo bi biti sastavnica našeg svakodnevnog života, i danas sve više važan faktor održavanja zdravlja, tjelesne kondicije, radne sposobnosti i duševne ravnoteže – jednostavno sinonim zadovoljstva. Naravno, govorimo o tjelesnoj aktivnosti za koju je potrebna samo naša volja i želja, a koristeći razne tehnike i poštivajući neke osnovne standarde i preporuke sportske medicine – možemo puno učiniti na poboljšanju psihofizičke kondicije, sa samo 30-tak minuta dnevno!!
Tako da je odluka na Vama a ona je jednostavna – u svoju svakodnevicu uvesti bilo kakav oblik razgibavanja.Tjelesna neaktivnost nalazi se na visokom četvrtom mjestu vodećih rizičnih čimbenika uzroka smrtnosti u svijetu (6 posto) iza visokog krvnog tlaka (13 posto), pušenja (9 posto) te povišenog šećera u krvi (6 posto). Sedentarni (sjedilački) način življenja također se nalazi među deset vodećih uzroka smrtnosti i invaliditeta prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Procjenjuje se da oko 60-85 posto odraslih živi sedentarnim načinom života. Sedentarno ponašanje obrnuto je proporcionalno povezano s lošim zdravstvenim ishodima. Uz nedostatnu tjelesnu aktivnost i prekomjerna tjelesna težina kao direktan i intermedijarni faktor značajno utječe na nastanak civilizacijskih (kroničnih) bolesti.
Sloganom „Biti fit je hit!” za Svjetski dan tjelesne aktivnosti promiče se tjelesna aktivnost, jer, kao što smo rekli, samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno unaprjeđuje zdravlje i smanjuje rizik obolijevanja od koronarne srčane bolesti, dijabetesa, moždanog udara, hipertenzije, raka dojke i debelog crijeva, depresije, itd.
Unazad par godina, WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) donoseći preporuke za zdrav život i općenito preporuke za održavanje zdravlja svjetske populacije, obavezno navodi tjelesnu aktivnost kao imperativ dobrog zdravlja, kao što je npr. 2006. godina bila godina posvećena tjelesnoj aktivnosti kroz preporuku „10.000 koraka do zdravlja” ili dnevnog hodanja otprilike 7 km.
Prije pet godina, na svjetskom skupu kardiologa usvojena je Bečka deklaracija – koja kroz Kod zdravlja (0350 140 530) daje liječničke preporuke za zdrav život, a u koji je također uključena tjelesna aktivnost i to minimalno 30 minuta hodanja, ili laganog joggiranja.
Baviti se sportom primjenjujući određene tjelesne aktivnosti, danas nije više imperativ zdravog i dobrog tijela, nego općenita briga za psihofizički status, u smislu dobre kondicijske spremnosti za svakodnevne izazove na poslu, smanjenje stresa, pozitivan stav prema svemu što radimo i dakako bolje i zdravije okruženje u kojemu radimo i živimo.