web karijera 1160*120
web struka 1160*120

Direktor Gradske toplane odgovara na pitanja postavljena o budućnosti grijanja u Karlovcu

KARLOVAC –  Vezano uz postavljena pitanja koja su postavljena na temu projekata za buduće jeftinije grijanje u gradu Karlovcu, iz Gradske toplane stigao nam je odgovor na svako postavljeno pitanje. Priopćenje prenosimo u cjelosti.

1. Pitanje:
Postoje li studije izvodljivosti i idejni projekti za obje investicije, koji bi jedini mogli dati procjenu tehničke izvodljivosti ovih investicija kao i njihove ekonomske opravdanosti? Budući da ne vjerujem da bi Vi bili tako neozbiljni da informirate javnost o planiranim uštedama a da to nije potkrijepljeno adekvatnim analizama kažite mi kako mislite dopremiti do toplane potrebne količine od oko 20 000 tona peleta/godišnje, odnosno 40 000 tona sječke/godišnje do lokacije TE-TO? Ako uzmemo u obzir da značajnije količine peleta i sječke nećete moći skladištiti, a ne smiju biti na otvorenom jer im se zbog snijega, kiše i vlage značajno smanjuje ogrjevna moć, jeste li uzeli u obzir trošak transporta od oko 6 šlepera dnevno za pelete, odnosno oko 12 šlepera dnevno za sječku, kroz svih 150 dana koliko otprilike traje ogrjevna sezona?

Odgovor:
Gradska toplana d.o.o. Karlovac koristi opremu koja je dotrajala i gotovo na kraju svoga vijeka korištenja. Dva kotla, svaki po 25 MW koji za gorivo koriste Mazut su u jako lošem stanju i potrebna je zamjena. Na jednom kotlu, prije nekoliko godina izvršena je rekonstrukcija i vijek kotla je produžen za narednih par godina. Drugi kotao gotovo da i nije ispravan za korištenje. Na istim kotlovima ne postoji sustav za uklanjanje čađi iz ispušnih plinova, te su oba kotla veliki zagađivači i Gradska toplana za njihovo korištenje plaća ekološku rentu. Glavni kotao na kojem se bazira kompletna usluga grijanja u Gradu Karlovcu, izgrađen je 1986. godine i izvršena je modernizacija na način da je zamijenjen plamenik te sada koristi prirodni plin kao gorivo.

Promjenom plamenika produžen je rok trajanja samog kotla ali se s obzirom na vijek trajanja kotlovskih postrojenja koji se predviđa na 30 godina, računa da bi maksimalni vijek trajanja i tog kotla uz visoke troškove održavanja mogao maksimalno biti do 2016. godine.

S obzirom na navedeno stanje, visoke cijene energenata (mazut 68 EUR/MWh; prirodni plin 50 EUR/MWh) kao i visoke troškove održavanja pogona, te nužnom potrebom za daljnja znatna ulaganja a sve u svrhu poboljšanja kvalitete usluge grijanja građanima grada Karlovca, potražili smo rješenja koja se koriste u zemljama koja imaju više iskustva i duži ogrjevni period u odnosu na nas.

Za primjer smo uzeli Finsku, u kojoj je ogrjevna sezona 8-9 mjeseci, gdje je trećina zemlje iznad arktičkog kruga, gdje su zimske temperature u dugom periodu ispod -20, a gdje su usprkos tome toplane izuzetno profitabilne kompanije. Razlog za izuzetno visoku profitabilnost upravo leži u energetskoj učinkovitosti, korištenju lokalnog izvora goriva i neovisnosti o uvoznim cijenama energenata. Većina njihovih energana koristi biomasu i u novije vrijeme pelete kao osnovno gorivo, a prirodni plin i ekstra lako loživo ulje kao sekundarno gorivo za vršna opterećenja.

Ako uzmemo u obzir cijene goriva izražene u MWh onda je ušteda evidentna jer je cijena sječke od šumskog otpada prema cjeniku Hrvatskih šuma na nivou 45 EUR/t isporučeno na lokaciju Drežnik, a što preračunato u cijenu po MWh iznosi 12,86 EUR/MWh (vlaga 30%). Trošak transporta je uključen u navedenu cijenu. Na navedenu cijenu potrebno je dodati amortizaciju i O&M troškove (Operation & Maintenance – upravljanje i održavanje) tako da ukupna cijena proizvodnje toplinske energije ovisi o modelu financiranja projekta, koji će biti poznat nakon prihvaćanja projekta od strane novog sastava Gradskog vijeća temeljem provedbe natječaja.

Što se tie skladištenja sječke, tehnologija spaljivanja u kotlovima s ložištem u fluidiziranom sloju dozvoljava variranje vlage između 30-60%, povećanjem vlage povećava se jedino utrošak goriva a te oscilacije su uzete u obzir kod računanja proizvodne cijene. Također, skladištenje sječke na lokaciji TE-TO je predviđeno isključivo za 7 dana autonomije, dok je skladištenje dodatnih količina za zimske uvjete predviđeno na izdvojenim šumskim lokacijama u obliku skladištenja trupaca a ne sječke kako bi se spriječilo razvijanje procesa truljenja odnosno gubitaka u ogrjevnoj vrijednosti sječke.

Skladištenje peleta predviđeno je na lokaciji toplane u zatvorenom silosu kapaciteta 500 m3, a dodatne količine predviđene su da budu skladištene kod proizvođača peleta. Razlog za interes proizvođača za skladištenje i kontinuiranu isporuku vidimo u spremnosti proizvođača za višegodišnje ugovore o isporuci na lokalnom tržištu. Transport se vrši cisternama, a za potrebe navedenog postrojenja radi se o cca 4 cisterne dnevno.

Cijena peleta s troškovima transporta na lokaciju toplane predviđa se u iznosu od 160 EUR/t s fiksnom cijenom uz usklađenje prema indeksu cijena na malo na rok od 10 godina. Preračunato u cijenu energije, dobivamo cijenu od 35 EUR/MWh, što je znatno jeftinije od trenutne cijene prirodnog plina koja je na nivou 50 EUR/MWh.

Konceptualno rješenje i preliminarna studija isplativosti urađena je od strane profiliranih stručnjaka tvrtke Eco-consult i Metso Power, nakon uvida u stanje na terenu. Inženjer iz Metsa je analizirao pogon toplane na licu mjesta, a kalkulacije su izvršili stručnjaci u Finskoj: Teemu Koskela,Mag.tech. i Dr.sc.Tero Joronen, Dr.Tech. Operativne radnje i proračune izvršio je direktor tvrtke Eco-consult i zastupnik tvrtke Metso Goran Pavlović,dipl.ing.stroj. Pokazatelji govore da su naši proračuni točni i da se navedene uštede na grijanju stvarno i očekuju ukoliko dođe do prihvaćanja projekta od novog sastava Gradskog vijeća. Metso je dobavljač tehnologije i opreme na globalnoj razini, koji zapošljava preko 30.000 visoko profiliranih stručnjaka u 50 zemalja svijeta.

2. Pitanje:
Jeste li u procjenu ušteda uzeli u obzir investicije od 4,5 milijuna eura za pelete (34,2 milijuna kuna), odnosno 30 milijuna eura za TE-TO na sječku (228 milijuna kuna)? Pod pretpostavkom da bi se iste financirale kreditom na 10 godina uz kamatnu stopu od 2,5 %, godišnje bi trebalo izdvojiti oko 4,4 milijuna kn za postrojenje na pelete, odnosno oko 29,2 milijuna kn za TE-TO? S obzirom da najavljujete realizaciju oba projekta, ne znači li to da se godišnje uštede neće mjeriti u nekoliko milijuna kuna preko očekivanog smanjenja troškova goriva, već će doći do ekstremno visokog dodatnog troška kojeg korisnici toplane u Karlovcu sasvim sigurno nemaju od kud platiti?

Odgovor:
Za financiranje izgradnje navedenih projekata postoji više modela, a u ovisnosti od odabira modela ovisit će i konačne uštede na cijeni energije. U našim proračunima predviđeni su svi troškovi uključujući i troškove financiranja, a prema našim planovima ti troškovi neće dodatno opterećivati postojeće kao niti nove korisnike usluga Gradske toplane, a niti proračun Grada Karlovca.

3. Pitanje:
Kažete da ima zainteresiranih investitora u izgradnju TE-TO? Budući da znate kako se na djelatnosti toplinarstva više ne može ostvariti značajniji profit, a na proizvodnji električne energije se može puno više zaraditi izgradnjom vjetroelektrana (pitajte kolege iz grada i NO Gradske toplane, suvlasnike dvije energetske tvrtke, gospodu Pakšeca i Tominova), molim Vas kakve ste to neupućene investitore našli i gdje?

Odgovor:
Tijekom proteklih mjeseci obavljeni su razgovori s potencijalnim investitorima i iskazan je interes od strane renomiranih međunarodnih investitora iz područja energetike.

U području toplinarstva, naprotiv, moguće je ostvariti dodatne uštede upravo korištenjem iskustava iz zemalja koje imaju najefikasnije sustave centralnog daljinskog sustava grijanja, te korištenjem obnovljivih izvora energije u vidu kogeneracije s visokim stupnjem učinkovitosti. Kogeneracija na biomasu isporučuje električnu energiju u distribucijski sustav HEP-a, a naknadu za isporučenu energiju naplaćuje sukladno tarifnom sustavu u kome se preferiraju obnovljivi izvori energije poput biomase, vjetroelektrana, hidrocentrala…

Kod kogeneracije na biomasu, toplinska energija se koristi za povećanje efikasnosti samog postrojenja i cijena za isporuku toplinske energije je u principu proizvodna cijena uvećana za troškove amortizacije. Ujedno takav sustav predviđen je tarifnim sustavom koji potiče gradnju kogeneracija na biomasu kako bi Hrvatska dostigla 20% proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine, a uz uvjet efikasnosti postrojenja od min 50%. U slučaju TE-TO Drežnik predviđa se ukupna efikasnost postrojenja od min 54% računajući sezonu grijanja od 210 dana.

Ukoliko bi se dogradio sustav i korisnicima omogućilo korištenje potrošne tople vode, efikasnost postrojenja bi bila i veća jer tehnologija to dozvoljava. Istina je da vjetro-elektrane zbog svoje snage mogu proizvesti puno više električne energije u odnosu na instaliranu snagu kogeneracija na biomasu, ali s druge strane takvi projekti ne mogu smanjiti cijenu toplinske energije korisnicima Gradske toplane niti ikako mogu pomoći u postizanju ušteda.

Ujedno u tarifnom sustavu, za obnovljive izvore energije predviđene su povlaštene cijene za otkup električne energije ali su za sve izvore određene maksimalne kumulativne kvote na državnom nivou. Za vjetro-elektrane kvote su određene na nivou 350 MW instalirane snage, a trenutno su sve kvote ispunjene projektima koji su u izgradnji, dok još za 1 GW ukupne instalirane snage postoje projekti u redu čekanja ukoliko se kvote povećaju. Iz tog razloga, nažalost razvoj vjetro-elektrana u Gradu Karlovcu nije održiv.

4. Pitanje:
Molim Vas, od kud mislite nabavljati takve količine peleta i sječke? Sasvim sigurno znate gdje se takve količine mogu proizvesti, pa i Hrvatske šume tvrde da ima dovoljno za pouzdanu i neprekidnu opskrbu kako tvrdite. Budući da troškovi transporta istih značajno ovise o mjestu njihove proizvodnje/prikupljanja, naravno da ste u studijama izvodljivosti ukalkulirali sve to u trošak, te i na temelju toga došli do 60 % ušteda.

Odgovor:
Za isporuku sječke godišnje se raspisuju natječaji od strane Hrvatskih šuma, za isporuku na višegodišnjim ugovorima. Prema obavljenim razgovorima, postoji zainteresiranost uprave Hrvatskih šuma za razvoj ovakvog projekta jer je u potpunosti u skladu sa smjernicama vlade i važećeg tarifnog sustava. Prema informacijama iz uprave Hrvatskih šuma, na području šumskog gospodarstva Karlovačke županije, godišnje se isporuči višemetrice (ogrjevno drvo) u količinama od 130.000 t, a većina tog drva završi u Italiji za potrebe Talijanske industrije. Smatramo da je za Hrvatske šume jednostavnije i prihvatljivije iste količine isporučiti krajnjem korisniku u Gradu Karlovcu, a pogotovo ukoliko takvim isporukama značajno pomaže građanima na smanjenju cijena grijanja. Ujedno, ovakvim projektom omogućuje se lokalnim prijevoznicima da ugovaraju prijevoz sječke kroz višegodišnje ugovore, čime se pomaže i tom sektoru u radu i razvoju.

Trenutna proizvodnja peleta na hrvatskom tržištu iznosi oko 50.000 tona godišnje, dok se očekuje povećanje na 150.000 tona u slijedećoj godini. Za potrebe našeg projekta potrebno je 16.000 tona peleta godišnje, što prema navedenom ne predstavlja nikakav problem.

5. Pitanje:
Molim Vas, izgaranjem peleta (manje) i sječke (više) dolazi do stvaranja značajnijih količina nesagorjelog drvnog otpada (sječke) odnosno pepela (pelete). Gdje su Vam projektanti predložili odlagati taj otpad, kako i po kojoj cijeni? I to bi trebalo ukalkulirati u ukupne troškove zajedno s transportom tog otpada prije nego što tvrdite da će grijanje pojeftiniti za 60 %.

Odgovor:
Pepeo koji se skuplja izgaranjem peleta i sječke nije opasni otpad i takav otpad se koristi u industrijske potrebe (cementna industrija) te ujedno može služiti i kao gnojivo u šumarstvu ili vrtlarstvu. Pepeo koji nastaje izgaranjem je u principu dodatni prihod a ne trošak u navedenim postrojenjima. Ujedno, postotak neizgorenog ugljika u gorivu korištenjem suvremenih tehnologija je oko 0,1%.

Ujedno, u svezi s pitanjem koje se postavlja u javnosti, a koje se odnosi na problem obnavljanja vrelovodne mreže, napominjemo kako usporedo s navedenim projektima radimo i na planu investicija u obnovu vrelovodne mreže. U tijeku je izrada projektnog zadatka kao podloge za natječaj za izradu projektne dokumentacije, s kojom ćemo aplicirati na natječaje Fonda za energetsku učinkovitost.

U tijeku su i neposredni kontakti s navedenim Fondom u smislu investiranja u manje, ali značajne zahvate na našoj mreži. Također jedan od projekata koji je u izradi je i zamjena nerentabilnog postrojenja proizvodnje toplinske energije u ulici Bašćinska Cesta u Karlovcu.

Iz navedenog je razvidno da su projekti ozbiljno i kvalitetno pripremljeni, te da imaju čvrste osnove za buduće uštede koje smo prikazali građanima.

Isto tako iz analiza svjetskih stručnjaka iz polja energetike i toplinarstva jasno je kojim putem trebamo ići kako bismo imali jeftino grijanje i neovisnost o energentima u gradu Karlovcu u dogledno vrijeme.

Gradska toplana d.o.o.
Direktor, Inoslav Latković, dipl.ing.stroj.