KARLOVAC – Novi mirovinski zakon neozbiljno je pripremljen. U njegovoj pripremi izostao je ozbiljni socijalni dijalog, a primjedbe umirovljeničkih udruga i sindikata nisu uvažene. Ovakav prijedlog zakona pokazuje autističnost Vlade i nekompetentnost Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Poručila je to predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović, govoreći danas u Karlovcu na tribini o novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je prije desetak dana prošao prvo čitanje u Saboru.
Iako bi novi mirovinski zakon, osim povećanja dobi za starosnu mirovinu na 67 godina, trebao donijeti i određena poboljšanja sadašnjim umirovljenicima, sindikati su stava da Hrvatska ostaje zemlja koja ne voli svoje stare. Naime, prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutno iznosi 2.260 kuna, no više od polovice umirovljenika mjesečno preživljava s manje od 2.000 kuna. Čak 32 posto starijih od 65 godina živi u zoni siromaštva, po čemu je Hrvatska u samom vrhu europskih zemalja, odmah iza Bugarske i Cipra. Stoga, bez obzira na obećanja ministra Miranda Mrsića, teško da će najavljena nova formula usklađivanja mirovina s troškovima života zaustaviti rapidno siromašenje umirovljenika i pad realne vrijednosti mirovina.
– Nismo zadovoljni time što će tzv. švicarska formula ostati u primjeni ako rast plaća, odnosno cijena, bude u zoni od 45 do 55 posto, iako se uvodi varijabilna formula u odnosu od 30:70 posto prema varijabli koja više raste. Treba u cijelosti preći na varijabilnu formulu. Također, nismo zadovoljni prijedlogom da usklađivanje u 2014. bude kao i do sada, a da se razlika isplati tek 1. siječnja 2015. – poručuje Petrović.
Sindikati su tražili da radnik ima pravo na mirovinu nakon navršenih 40 godina staža bez obzira na životnu dob, no radnici će umjesto toga, prema novom Zakonu, u mirovinu moći najranije sa 60 godina života, ukoliko do tada uspiju prikupiti punu 41 godinu staža. Povećanje dobi za starosno umirovljenje na 67 godina posebno je, upozoravaju iz sindikata, diskriminirajuće prema ženama, kojima je već sada očekivani životni vijek tri godine kraći od prosjeka u EU. Također, žene su te koje se tradicionalno brinu za djecu i stare, što ima svoju tržišnu cijenu i što su mnoge zemlje, za razliku od Hrvatske, uzele u obzir kod kreiranja mirovinskog sustava.
Pitanje je stoga kakve će biti dugoročne posljedice ovih odredbi.
Kako bi izrazio svoje nezadovoljstvo predloženim Zakonom, Sindikat umirovljenika pridružit će se radničkim sindikatima na prosvjedu na Markovom trgu, koji je najavljen za ovaj četvrtak.
