ROZP: Bijes građana usmjeren je na krivu adresu!

KARLOVAC – Bijes građana zbog visokih računa usmjeren je na krivu adresu, tvrdi Regionalna organizacija zaštite potrošača, koja proziva Grad Karlovac što se nije uključio u javnu raspravu o donošenju Zakona o tržištu toplinskom energijom. Zna se da su jedinice lokalne samouprave stopostotni vlasnici toplana, te da su gradonačelnici jedini članovi Skupština tih trgovačkih društava, podsjeća Željko Tomašić iz ROZP-a. Prenosimo tekst priopćenja:

“Organizacija „ROZP” već više godina upozorava potrošače i lokalne samouprave da će u toplinarstvu doći do kolapsa. Predlagali smo izradu planova sanacija, planova razvoja, privatizaciju toplana i stvaranje uvjeta za razvoj tržišta na području toplinarstva. Upozoravali smo da je monopolizam u toplinarstvu neprihvatljiv, te da se povećanjima cijena grijanja neće izaći iz krize u koju je zapalo toplinarstvo, godinama generirajući velike gubitke, koji su rezultat neulaganja u modernizaciju tog sektora. Predlagali smo izradu energetskih strategija gradova koja će se temeljiti na obnovljivim i održivim izvorima energije. Nisu nas htjeli čutini potrošači, a još manje gradske samouprave.

Sada kad potrošači više financijski ne mogu izdržati teret „grijanja”, neki političari vide izlaz u racionalizaciji troškova grijanja prelaskom na plin, boljim sustavom distribucije, ugradnjom razdjelnika na radijatore i boljom izolacijom zgrada, čime bi se, kako kažu potrošnja toplinske energije znatno smanjila i da bi se tada cijena grijanja smanjila za 60%. To je politička farsa i pokušaj ubiranja političkih bodova na jadu i bijedi potrošača. Naime, dobra izolacija može smanjiti troškove grijanja do 30%, ali naše sve zgrade nisu potpuno
energetski neučinkovite. I u prošlosti se postavljala izolacija prema zakonima o gradnji, te nema zgrade kojoj je izolacijska zaštita nula, a to znači da je i 30% smanjenje troškova upitno. Ugradnjom razdjelnika se ne može uštedjeti jer oni nisu uštednici, razdjelnici služe samo za pravilnu raspodjelu zajedničkog računa. Plin je svakim danom sve skuplji i ulaganje u plinsko grijanje je vreća bez dna. Proces modernizacije će, kad se donese odluka trajati godinama, a potrošači više ne mogu čekati. Europska unija je „natjerala” Hrvatsku da se prijeđe na tržišno gospodarstvo, što je na području toplinarstva rezultiralo donošenjem Zakona o tržištu toplinske energije koji je na snazi nešto više od pola godine.

Organizacija „ROZP” se vrlo aktivno uključila u javnu raspravu pri donošenju ZTTE, pa možemo sasvim odgovorno ustvrditi da se nijedna lokalna samouprava nije uključila u javnu raspravu o nacrtu ZTTE. Sada, kad je na snazi ZTTE, nijedna lokalna samouprava nije niti pokušala implementirati isti, pravdajući se da još nisu istekli rokovi za obveze koje ima lokalna samouprava po zakonu. Tako npr. u Gradu Karlovcu više od 6 mjeseci zahtijevamo održavanje sjednice Vijeća za zaštitu potrošača javnih usluga s točkom dnevnog reda „Implementacija zakona o tržištu toplinskom energijom”. U tome imamo suglasnost i sa Gradskom toplanom, ali Grad šuti! Pokušava se opravdana ogorčenost potrošača usmjeriti na toplane, a zna se da su lokalne samouprave 100% -tni vlasnici toplana, a gradonačelnici jedini članovi Skupština tih trgovačkih društava.Tako da je bijes potrošača, tj. problem, trenutno usmjeren na potpuno krivu adresu.

Nije više pitanje zašto, jer nam je svima jasno dasu potrošači svedeni na bankomate iz kojih se može podizati gotovina bez limita.Nijedna lokalna samouprava do sada, sukladno ZTTE, nije raspisala koncesiju za proizvodnju toplinske energije, nijedan proizvođač toplinske energije nije raspisao natječaj za prodaju toplinske energije, već su sebe proglasili kupcima. Tako da sada imamo situaciju da su toplane kao proizvođači toplinske energije sklopili ugovor s opskrbljivačem toplinske energije (a to je toplana), opskrbljivač je sklopio ugovor s distributerom toplinske energije (to je opet toplana), distributer je sklopio ugovor s kupcem toplinske energije (to je opet toplana), a taj kupac još uvijek nije sklopio ugovor s krajnjim kupcem, tj. potrošačem, već mu jednostavno šalje račune i pokreće instrument prisilne naplate ako ne plati račun. Potpuno je jasno da je toplinska energija po „hrvatskom modelu” morala poskupjeti, jer je pored monopolizma uvedena ogromna administracija, koja nije pratila fizički razvoj toplinarstva, za koji lokalne samouprave nisu zainteresirane jer tada bi izgubile monopol i mjesta zapošljavanja stranačkih poslušnika.

U gradovima postoje savjetodavna tijela za zaštitu potrošača javnih usluga, ali se koriste kao demokratski ukras za podizanje cijena usluga. Naime, nijedno savjetodavno tijelo u bilo kojem gradu nikada na dnevnom redu nije imali kvalitetu i unaprjeđenje pružanja usluge isporuke toplinske energije, već se isključivo na dnevni red stavljalo poskupljenje te usluge. Mi vidimo rješenje, doduše ne vatrogasno, jer novaca nema nigdje, ali je moguće vrlo brzo ostvariti, već do slijedeće ogrjevne sezone, a to je:

1. Ugradnja kalorimetara (ne razdjelnika) za svakog potrošača, što traži rekonstrukciju toplovodne mreže u zgradama koje je doduše nešto skuplje od postavljanja razdjelnika, ali omogućava poštivanje Zakona o zaštiti potrošača, a to je plaćanje prema potrošnji.

2. Raspisivanje javnog natječaja za koncesiju proizvodnje toplinske energije.

3. Izgradnja malih(kvartovski ili u zgradama) toplana. Tako npr. sadašnje podstanice zadovoljavaju uvjete za mini toplanu na plin.U takvim mini toplanama je moguće kombinirati obnovljive izvore energije (npr. solarni paneli na krovu).

4. Rekonstrukcija sadašnjihtoplana u kogeneracijska postrojenja, koja će proizvodnjom električne energije, drugih oblika energije i tople vode kompenzirati i smanjiti troškove proizvodnje toplinske energije.

5. Privatizacija sadašnjih toplana, kako bi se proizvodnjamogla temeljiti na tržišnim načelima.

6. Isporuka i prodaja toplinske energije po tržišnim principima bez monopolizma i bilo kakvih uvjeta za izdvajanje iz sustava, ako potrošači nisu zadovoljni sa pruženom uslugom ili žele raskinuti ugovor iz bilo kojih razloga.

7. Lokalna samouprava treba pomoći potrošačima u pridobivanju sredstava iz EU fondova i povoljnih kreditnih linija za podizanje energetske učinkovitosti zgrada.”