HRVATSKA, KARLOVAC – Umjesto dosadašnjih 20 ureda državne uprave, ubuduće će ih biti samo pet. Vlada je, naime, usvojila nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, kojime se ukidaju županijski uredi državne uprave i umjesto njih se osnivaju regionalni uredi. Tih pet ureda treba pokrivati područje na kojem živi od 500 do 700 tisuća stanovnika – u središnjoj te sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji i Baranji, Istri, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici te Dalmaciji. Uz Karlovačku županiju, ured državne uprave za Središnju Hrvatsku obuhvaćao bi i područje Sisačko-moslavačke, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Premijer Zoran Milanović tvrdi da će ove promjene omogućiti učinkovitiju raspodjelu poslova i ostvariti znatne uštede. Dio javnosti je, međutim, zabrinut vodi li ovaj korak daljnjoj centralizaciji i hoće li građani u gradovima gdje će biti ukinuti uredi državne uprave imati lošiju uslugu.
– Neke ideje koje se ovim izmjenama daju mogu biti na dobrom tragu, kao što je proširenje mjesne nadležnosti. Mogu dati primjer imovinsko-pravnih poslova, recimo u nekim uredima imate dobru popunjenost tih poslova, u nekima nemate, u nekim uredima imate puno zaostataka, u nekima nemate. Primjerice u Karlovcu imate 4 ili 5 službenika koji rade na tim poslovima, u Sisku samo dva. Proširenjem mjesne nadležnosti omogućilo bi se da se predmeti izjednog ureda mogu rješavati i u drugom. Na tom tragu je i institut tzv. jedinstvenog upravnog mjesta, kojemu novi zakon daje veliki značaj. To bi bilo mjesto gdje bi stranke mogle predavati zahtjeve bez obzira gdje će se ti zahtjevi rješavati, znači ne bi stranka iz Ogulina morala ići u Karlovac ako se u Ogulinu ne rješava to upravno područje, nego bi u tom mjestu predala zahtjev, pratila tijek rješavanja i na kraju dobila svoje rješenje – pojašnjava Željko Spudić, predstojnik Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji.
No, oni koji bi mogli patiti zbog novog ustroja državne uprave su djelatnici zaposleni u tzv. zajedničkim službama, koji bi mogli postati višak. Radi se o djelatnicima koji obavljaju servisne poslove kao što su računovodstva, kadrovski poslovi, portiri, telefonisti i vozači. U Karlovačkoj županiji je ukupno 119 djelatnika državne uprave, od čega ih je 40-ak u zajedničkoj službi.
– Do sada je svaki ured bio samostalan i imao zajedničku službu, a osnivanjem jačih, regionalnih ureda te će se službe na neki način gasiti. U ovom trenutku zbilja ne znam šta će biti s tim ljudima i na koji način će se to rješavati, premda je u nekoliko navrata istaknuto da neće dolaziti do otkaza – kaže Spudić.
Koji će gradovi postati središta državne uprave, još uvijek se ne zna. No, obzirom da je načelna ideja Vlade da to ne budu veliki centri nego manji gradovi, postoji mogućnost da upravo Karlovac postane središte za Središnju Hrvatsku. To je političko pitanje, kaže Spudić. Zaključio je da bi za Karlovac bilo dobro da se donese upravo takva odluka, no hoće li se to uistinu dogoditi nije želio prognozirati.
