Inventura 2014. – donosimo pregled vijesti koje su obilježile godinu

HRVATSKA, KARLOVAC – Ono po čemu će većina građana pamtiti 2014. nažalost nisu lijepi događaji – teška gospodarska kriza koja traje već niz godina nije posustala, Hrvatska kao da je potonula u još dublju socijalnu krizu, a na ruku nam nije išla ni priroda, već su nas, kao da svakodnevni problemi nisu dovoljni, zadesile i nikada do sada zabilježene poplave i elementarne nepogode. Godinu su obilježila i politička previranja te otpor građana reformama koje je Vlada pokušala provesti, smjene ministara zdravlja, financija i obrazovanja, uhićenja nekoliko visokorangiranih političara zbog prelijevanja javnog novca u privatne džepove, kao i predsjednički izbori na kojima je jedan od kandidata po prvu puta bio jedan Karlovčanin. No, krenimo redom.

SIJEČANJ

Godina je započela borbom unutar zdravstvenog sustava. Objavom odluke Ustavnog suda o ukidanju radne obveze za liječnike, u cijeloj Hrvatskoj formalno je nastavljen štrajk liječnika, koji je trajao gotovo dva mjeseca, a prekinulo ga je ministarstvo zdravlja uvođenjem radne obveze.

Dogodile su se i promjene u Općoj bolnici Karlovac. Dugogodišnjeg plastičnog kirurga u karlovačkoj bolnici, doktora Suada Crnicu, Vlada je potvrdila za novog sanacijskog upravitelja. Preuzimajući dužnost, Crnica je poručio da slijedi nastavak sanacije i restukturiranja koje se obnosi na racionalizaciju poslovanja te da je to proces koji će potrajati nekoliko godina.

Kolektivnim ugovorom u zdravstvu kojeg je potpisao dio medicinskog osoblja, nastupile su promjene i u organizaciji rada liječnika. Liječnici su krenuli s radom u smjenama, a dežurstva su ukinuta. Karlovački liječnički sindikat, nezadovoljan promjenama, najavio je da očekuje probleme s listama čekanja i da za pacijente to nije dobro rješenje, no istoga mjeseca štrajk je stavljen u mirovanje s obrazloženjem da se to čini upravo zbog pacijenata i zdravstvenog sustava kojemu prijeti urušavanje.

U siječnju nisu mirovali ni ostali sindikati. Sindikalne središnjice u cijeloj zemlji, pa tako i na području Karlovačke županije, počele su prikupljati potpise članstva za generalni štrajk zbog novog Zakona o radu kojeg su smatrali štetnim i nepravednim za radnike upozorivši da će radnike izložiti na milost i nemilost poslodavcima.

Siječanj su obilježili i novi problemi na razini Gradska toplana – korisnici. Iako su već navikli na astronomske račune, građane s naljutili računi koji su im stigli viši nego za isti mjesec godinu ranije, iako je mjesec u prosjeku bio znatno topliji. U Toplani su priznali da su uistinu proizveli 15 posto manje toplinske energije, no istovremeno su, kako su pokušali objasniti, građanima isporučili više energije. Shvatili ovo ili ne, građani su račune morali platiti, a bio je to samo uvod u još jednu godinu unaprijed izgubljenih borbi s neučinovitim sustavom centralnog grijanja koja u Karlovcu i dalje traje.

VELJAČA

U veljači su započele i borbe s prirodom koje su obilježile cijelu 2014. Na samom početku mjeseca u dijelu Karlovačke županije proglašena je elementarna nepogoda zbog velikih maetrijalnih šteta uzrokovanih ledenom kišom i ledom koji su okovali dalekovode, ceste i kuće. Samo nekoliko dana kasnije, u Karlovcu i Vojniću je zbog velikih šteta uslijed poplava također proglašena elementarna nepogoda. Do bujanja rijeka došlo je zbog topljenja snijega i obilnih padalina, pa je karlovačko područje zadesila poplava kakva do tada nije zabilježena u posljednjih 40 godina. Zbog izlijevanja rijeka brojne prometnice zatvorene su za promet, a pojedina naselja doslovno su odsječena od ostatka svijeta te se do njih moglo jedino čamcima. Najgore je bilo u prigradskim nasljima Logorištu, Mostanju i Gornjem Mekušju, gdje je proglašeno izvanredno stanje. Ovakvi scenariji, upozoreno je tada, ponavljat će se sve dok se ne izgradi kompletni sustav obrane od poplava za područje Karlovca, a da bi se uvjerili u istinitost ovih riječi, nažalost, nije trebalo dugo čekati.

I u veljači je nastavljeno opiranje novom ZOR-u. U cijeloj Hrvatskoj održan je štrajk solidarnosti, koji je, budući da hrvatski zakoni ne predviđaju mogućnost generalnog štrajka, organiziran u znak potpore radnicima koji mjesecima ne primaju plaću. Bila je to uvertira u ono što se događalo na Markovom trgu, gdje je vladajuća koalicija u Saboru predstavljala prijedlog novog Zakona o radu. Unatoč zvižducima, pogrdama i transparentima prosvjednika te unatoč protivljenju oporbenih zastupnika, vladajući su ustrajali u svom naumu i odbili skinuti sporni zakon s dnevnog rada.

U veljači su stigle loše vijesti i o Hrvatskom olimpijskom centru Bjelolasica.

Nakon što je tri godine prije u požaru izgorjela glavna zgrada turističkog naselja na Bjelolasici, a krajem 2013. godine i restoran na jezeru Sabljaci, iz Financijske agencije stigla je vijest o obustavi postupka predstečajne nagodbe nad Hrvatskim olimpijskim centrom, tako da je tvrtka otišla u stečaj.

Veljaču je obilježila i jedna dobra vijest, kojoj su se najviše obradovali štediše Karlovačke banke. Karlovački poduzetnici i vlasnici HS Produkta Ivan Žabčić i Marko Vuković postali su većinski vlasnici Karlovačke banke. Novi većinski vlasnici povećali su temeljni kapital na 97 milijuna kuna.

OŽUJAK

Početkom ožujka započeo je i štrajk u Adriadieselu koji je potrajao nekoliko tjedana. Radnici su ugasili strojeve tražeći isplatu 2,5 zaostale plaće. Uz sve probleme oko pribavljanja novih poslova, Porezna uprava blokirala je Adriadiesleu račun zbog neplaćenih poreza i doprinosa. Ogorčeni radnici za situaciju su okrivili vlasnike, prije svega državu, ali i Uljanik i Jadranska ulaganja koji također drže treći vlasništva u Adriadieselu. Pravdu su potražili i prosvjedujući pred Ministarstvom gospodarstva, gdje su ministru uputili zahtjev da se aktivno uključi u rješavanje ovog problema. Štrajk je prekinut nakon 23 dana. Iako zaostale plaće nisu dobili, radnici su odustali od štrajka jer su dobili obećanja koja su unijela dašak optimizma, koji nažalost nije dugo trajao.

Ožujak će neki pamtiti i po sudskoj presudi. Nekadašnji tajnik NK Karlovac Neven Šprajcer na Županijskom sudu u Zagrebu nepravomoćno je osuđen na uvjetnu kaznu od 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od četiri godine. Podsjetimo, sudilo mu se za primanje mita za tzv. pošteno suđenje. Određena mu je i zabrana obavljanja funkcija u nogometu u trajanju od četiri godine.

U ožujku je Karlovac dobio i još jednu stranku, točnije podružnicu stranke Održivi razvoj Hrvatske – ORAH Mirele Holy, za čijeg je povjerenika izabran Tomislav Stojković.

TRAVANJ

Karlovac se u travnju opet našao na naslovnicama nacionalnih novina i dnevnicima svih nacionalnih TV kuća, nažalost, ni po čemu dobrom. Slučaj Nogometnog kluba Karlovac još je jednom ukazao na probleme i financijske malverzacije u hrvatskom nogometu. Samo dva tjedna nakon što nepravomoćno proglašen krivim za aferu “pošteno suđenje”, bivši član Upravnog odbora NK Karlovca Neven Šprajcer priveden je na obavijesni razgovor u policiju, zajedno s bivšim predsjednikom nekadašnjeg karlovačkog prvoligaša Borisom Kozjanom i bivšom knjigovotkinjom kluba, zbog sumnje da su počinili više kaznenih djela utaje poreza ili carine i neisplata plaće čime su oštetili državni proračun za oko milijun i 300 tisuća kuna.

U travnju su objavljeni i iznosi šteta od elementarnih nepogoda iz veljače. U Ogulinu, Josipdolu, Tounju, Saborskom i Plaškom šteta je procijenjena na ukupno 2 milijuna i 15 tisuća kuna, a građane i tvrtke s područja Karlovca, Vojnića i Lasinje poplava je oštetila za čak 30 milijuna i 600 tisuća kuna. Nažalost bila je to samo prva u niz milijunskih šteta koje su nas zadesile narednih mjeseci.

Stanje u zdravstvu i masterplan bolnica teme su kojima se mnogo govorilo cijele godine, posebno u travnju, kada je u Karlovačkoj županiji održana izvanredna sjednica Županijske skupštine upravo zbog ove problematike. Sa sjednice je poručeno da se mora spriječiti situacija u kojoj bi došlo do smanjenja Ustavom i zakonom zajamčenih prava na jednaku i ravnomjrnu dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga. Ostojićev Masterplan je naposlijetku na ljeto povučen, a novu verziju, za koju aktualni ministar Varga tvrdi da će povećati dostupnost bolničke zdravstvene zaštite, unaprijediti kvalitetu, učinkovitost i pružanje bolničkih usluga te povećati djelotvornost i racionalizirati troškove poslovanja bolničkih ustanova, Vlada je usvojila tek krajem studenog.

Vijest koja je obilježila travanj bila je i najava dolaska kina u Karlovac, točnije u Novi centar. Brojni Karlovčani poveselili su se da će konačno dobiti pravo kino, i to u prostoru Super Konzuma. Tvrtke Konzum i Blitz Cinestar uspostavile su poslovnu suradnju s ciljem izgradnje kino dvorane, potvrdili su u Agrokoru. Projekt je kasnije dobio i blagoslov gradske uprave, no do danas – ništa od realizacije.

Travanj će neki ipak pamtiti po dobrome. Šest mjeseci nakon eksplozije u kojoj je oštećen dio zgrade u Vrazovoj, zgrada je konačno obnovljena i stanari su se vratili u svoje domove.

SVIBANJ

Svibanj je započeo Praznikom rada. Dok su primjerice u Istanbulu, Moskvi i Tokiju održani veliki prosvjedi na kojima su radnici ustali dižući glas za svoja prava, a i u Zagrebu organizirana sindikalna povorka u kojoj se okupilo oko 1.500 sudionika, u Karlovcu je ovaj dan obilježen revijalnim aktivnostima, točnije biciklijadom koja je i ove godine okupila velik broj sudionika. Ipak, županijski povjerenik SSSH Nikola Badovinac s biciklijade je upozorio da su osam sati rada, osam sati slobodnog vremena i osam sati sna još uvijek nedostignuti san većine radnika.

Gospodarska vijest mjeseca bila je dodjela plaketa Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore. Kaplast među malima, Kelteks među srednjima i HS Produkt od velikih tvrtki proglašeni su najuspješnijima.

Svibanj je bio u znaku još jedne nagrade. Radi se o nagradi najbiciklistički grad u Hrvatskoj. U konkurenciji 10 hrvatskih gradova, Karlovac je ocjenom stručnog žirija proglašen najboljim.

Za maturante svibanj je bio strasan mjesec. Nakon što su na maturijadi proslavili završetak svog srednjoškolskog obrazovanja, započeo je i manje zabavan dio priče – polaganje završnih ispita. Državnu maturu polagalo je 913 maturanata iz Karlovačke županije, a najuspješniji su tradicionalno bili karlovački Gimnazijalci od kojih su nekolicina ostvarili vrhunske rezultate na državnom nivou.

I za roditelje predškolaca svibanj je i ove godine bio vrlo stresan mjesec. Objava rezultata upisa izazvala je i ove godine uzbunu među roditeljima jer se na listi neupisanih našlo čak 250-ero djece za koje nije bilo mjesta u gradskim vrtićima. Situacija bi iduće godine ipak trebala biti nešto bolja obzirom da je u međuvremenu krenula gradnja novog vrtića na Švarči.

Kraj svibnja bio je u znaku europarlamentarnih izbora, na kojima su 6 mandata osvojili HDZ i partneri, 4 SDP-ova koalicija, te 1 mandat ORAH Mirele Holy. Karlovačka županija bila je rekordna po odazivu birača, a HDZ-ova koalicija na ovim je izborima s 47 % glasova odnijela nadmoćnu pobjedu nad Kukuriku koalicijom koja je osvojila nešto manje od 25 % glasova.

LIPANJ

Lipanj je obilježila dobra vijest koja je stigla iz OB Karlovac. Karlovačka bolnica prva je u Hrvatskoj koja se mogla pohvaliti plusom na računu. Iako se radilo o simboličnih 137 tisuća kuna, ovaj pomak značio mnogo kada se uzme u obzir da je u trenutku kada je započela sanacija, dug bolnice iznosio vrtoglavih 50-ak milijuna kuna. Osim HZZO-a koji je smanjio dug karlovačke bolnice isplativši dobavljačima lijekova 32,5 milijuna kuna, za pozitivan rezultat presudan je bio rad osoblja, kojemu sanacijski upravitelj dr. Suad Crnica zahvalio na velikom trudu i požrtvovanom radu.

Lipanj su obilježili i prijevremeni izbori u Slunju i Netretiću. U Slunju je nakon ostavke Željka Rendulića zbog ostajanja bez prihoda od najma vojnog poligona Eugen Kvaternik, za gradonačelnika izabran HDZ-ov Jure Katić. U Netretiću je pak nakon smrti dugogodišnjeg načelnika Ivice Gračana, načelnik HSS-ov Marijan Peretić.

Lipanj je obilježilo i prikupljanje potpisa protiv outsourcinga u javnom i državnom sektor, kojem su se u velikom broju odazvali i Karlovčani. Prikupljeno je oko pola milijuna potpisa, pa je Vlada od tri predložena modela outsourcinga izabrala onaj najblaži – spin off, no sindikati nisu pristajali ni na tu verziju koja je podrazumijevala osnivanje novog trgovačkog društva u državnom vlasništvu koje bi preuzelo zaposlenike javnih i državnih tvrtki. Referendum još nije održan, no sindikati na njemu i dalje ustraju, a što će se dogoditi tek će vidjeti.

Zanimljiva vijest iz lipnja je i ona o otvaranju prve ambulante za seksualne smetnje u Hrvatskoj, koja je otvorena u karlovačkoj bolnici, a ne smijemo zaboraviti ni nogometno ludilo zbog Svjetskog prvenstva koje je obilježilo ovaj mjesec, iako su rezultati kojima su se nadali navijači ovoga puta ipak izostali.

SRPANJ

Prvoga srpnja obilježili smo prvu godišnjicu ulaska u EU. Bio je to povod za analizu što je i koliko je učinjeno u prošlih godinu dana i što je uopće građanima donijelo toliko očekivano pristupanje ovoj međunarodnoj organizaciji. Godinu dana kasnije, Hrvatska je još uvijek jedna od najslabijih ekonomija EU, zaglavljenja u recesiji za koju se čini da nikada neće završiti, u kojoj je nezaposlenost dodatno porasla uz to da danas čak 50 posto mladih u državi nema posao. Hrvatska ne bilježi rast već 10 kvartala zaredom, a u prvom kvartalu ekonomija je pala 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, prije nego je Hrvatska ušla u EU. I strane investicije su pale, i to za čak 60 posto. No, dobra je vijest da je situacija na lokalnom nivou ipak bolja nego na nacionalnom, tako da u Karlovačkoj županiji na godišnjoj razini bilježimo pad nezaposlenosti od pet posto, rečeno je ovim povodom.

Srpanj je obilježilo i donošenje dva nova zakona. Prije ljetne stanke saborski su zastupnici usvojili zakon koji regulira prava istospolnih zajednica, a nekako u sjeni ovog, za Hrvatsku prilično naprednog zakona, prošlo je i usvajanje kontroverznog Zakona o radu oko kojeg se sindikalni parneri mjesecima nikako nisu mogli usuglasiti. Za razliku od pljeska kojim je na galeriji dočekan Zakon o životnom partnerstvu, novi Zakon o radu aktivisti su ispratili pjevanjem Internacionale, a sindikati su zbog novog ZOR-a vladajuće prozvali pogrebnicima radništva.

U srpnju su nakon višemjesečnog čekanja i nagađanja u javnost izašle i konkretne informacije o budućnosti gradskih medija – Hrvatskoj radio Karlovca i Karlovačkog tjednika. Nakon propale ideje o ustupanju vlasništva radnicima, gradonačelnik Damir Jelić odlučio se na varijantu pripajanja Tjednika Radio Karlovcu. Pritom je nekoliko dugogodišnjih radnika ostalo bez posla, a kakvi će biti rezultati tek će se vidjeti.

Bura oko izgradnje bazne stanice VIPneta na Turnju još je jedna tema koja je obilježila srpanj. Mještani su se pobunili zbog najavljene izgradnje sporne stanice, strahujući da bi im time bilo narušeno zdravlje i smanjena kvaliteta života. U borbu su se uključile i gradske strukture, a osnovana je i udruga građana čiji će zadatak biti borba sa sličnim problemima koji bi se, strahuju mještani, mogli ponoviti i u budućnosti.

Srpanj 2014. pamtit ćemo i po tragičnom nizu nesreća na rijekama. Sve je počelo velikom četverodnevnom potragom za tijelom 38-godišnjeg Zagrepčanina, koji je smrtno stradao prilikom vožnje kajakom u kanjonu Mrežnice kod Tounja. Bila je to jedna od najzahtjevnijih ikad održanih potražnih akcija ove vrste. U Mihalić Selu nedaleko od Duge Rese, na rijeci Mrežnici, dogodila se pak dvostruka tragedija. Rijeka je odnijela je još dva života, a ovoga puta bila je kobna za dvojicu građevinskih radnika koje je u naš kraj doveo posao. U drugoj polovici mjeseca također na Mrežnici, ovoga puta ispod mosta u Belavićima pronađeno je tijelo 56-godišnjaka iz Duge Rese, tako da možemo rezimirati da je Mrežnica samo u ovom mjesecu odnijela čak četiri života. Tragedija je obilježila i festival Momento demento u Primišlju kod Slunja, na kojem je jedan od posjetitelja smrtno stradao, a 23-godišnja Francuskinja nestala bez traga.

Dobar dio mjeseca srpnja Karlovčani su imali priliku sudjelovati na brojnim zanimljivim događanjima u sklopu proslave Dana grada. Bilo je tu koncerata, predstava i performansa, a veliko finale bio je sada već tradicionalni rođendanski bal 13. srpnja, na sam 435. rođendan grada.

KOLOVOZ

Događaj koji je kolovoz svakako je bilo jako nevrijeme koje je na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti pogodilo područje Karlovca. U samo sat vremena palo je čak 90 milimetara kiše po četvornom metru. Od ranog jutra u našu su redakciju pristizali pozivi zabrinutih i ljutih građana koji su nam javljali da im je voda ušla u kuće i dvorišta, preplavila ceste i odsjekla ih od svijeta. Posebno je kritično bilo na Borlinu, Jelsi, Jamadolu, Tušiloviću i Vukmaničkom Cerovcu. Osim što je poplavila kuće, velika količina kiše otvorila je i brojna nova klizišta. Karlovački ured Državne uprave za zaštitu i spašavanje zaprimio je u jednom danu više od 800 poziva građana koji su zvali za pomoć.

Ljeto 2014. donijelo je dobre vijesti vezane uz sektor turizma. Karlovačka županija, točnije Ribnik, dobila je prvi integralni hotel Srce prirode, inače drugi takav u Hrvatskoj, a službeno ga je otvorio ministar turizma Darko Lorencin. U hotelu se nalaze vanjski grijani natkriveni bazen, kušaonica vina, etno muzej, dječje igralište, boćalište, teren za mali nogomet, viseća kuglana, stolni tenis, stolni nogomet, najam bicikala, te mnoge druge usluge, što bi očekuje se trebalo doprinjeti razvoju turizma Karlovačke županije. Istom cilju moglo bi doprinijeti i to što je Karlovac ljetos dobio i prvi hostel, koji je otvoren na Korzu.

Kolovoz je završen otvorenjem najpoznatije karlovačke manifestacije – Dana piva. Ovogodišnja pivijada bila je nešto drugačija od dosadašnjih jer je njezinu organizaciju preuzela tvrtka Fest, koja je posjetiteljima, uz drugačiji raspored pozornica i ugostitelja, ponudila neke novitete poput stranih pivskih brendova koji inače nisu dostupni u Hrvatskoj.

RUJAN

U rujnu je Karlovac pogodila stoljetna poplava. Samo središte grada kojemu su prijetile nabujale Korana i Kupa spašeno je zahvaljujući trudu vojske, vatrogasaca, ali i samih građana koji su cijeli dan proveli gradeći nasipe od vreća uz rijeke.

Karlovac je obranjen, no opasnost se potom preselila nizvodno od grada. Prigradska naselja nizvodno uz Koranu i Kupu danima su bila odsječena od svijeta. Osim štete na stambenim i gospodarskim objektima te komunalnoj infrastrukturi, nezapamćena poplava u Karlovcu i okolici aktivirala je čak 20 novih klizišta. Još je jednom proglašena elementarna nepogoda. Budući da je bila riječ o golemoj šteti, koja je kasnije procjenjena na 66 milijuna kuna, Grad Karlovac otvorio donacijski račun za pomoć u otklanjanju posljedica elementarne nepogode, na koji su donacije i dalje dobrodošle.

Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA u rujnu je prihvatila zahtjev Gradske toplane za promjenom cijena. Cijena snage i cijena energije i za kućanstva i za poslovne korisnike od tada je nešto manja, no unatoč tome, zbog uvođenja dvije nove tarifne stavke – naknade za opskrbu i naknade kupcu, ionako visoki računi građana još su veći nego ranije. Podsjetimo, uvođenje novih tarifnih stavki bilo je uvjetovano novim Zakonom i novim Općim uvjetima isporuke toplinske energije. Prosječno kućanstvo tako će ubuduće plaćati 6 posto veće račune, najavljeno je u rujnu iz Gradske toplane.

U rujnu smo doznali i ime nove ravnateljice Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić. Radi se o Jasmini Milovčić, koju je na tu funkciju predložilo Upravno vijeće Knjižnice, a prijedlog je prihvatilo Gradsko vijeće. Podsjetimo, na natječaj za ravnateljicu prijavile su se, uz Jasminku Milovčić, Draženka Polović i dosadašnja ravnateljica Frida Bišćan.

LISTOPAD

Poplave nas nisu zaobišle ni u listopadu, i to dva puta. Vijest koja je obilježila listopad za Karlovčane je bila najava gradonačelnika Damira Jelića da nam u bližoj budućnosti slijedi novi val poskupljenja javnih usluga. Gradonačelnik je na sjednici Gospodarskog vijeća Županijske gospodarske komore provao Vladu koja ga je, kako kaže, na to natjerala najavljenom poreznom reformom, zbog koje će gradski proračun ostati bez dijela prihoda. Gradonačelnik je najavio da će zbog manjka u proračunu morati provesti nepopularne mjere, a prve koje je konkretno naveo su povećanje prireza i komunalne naknade, te rast cijene smještaja djece u vrtićima i produženom boravku u školama, a sve odluke do kraja godine provedene su u djelo.

Kao i svi ostali građani Hrvatske, u listopadu su se Karlovčani imali priliku izjasniti jesu li za to da se na referendumu donese Zakon o dopuni i izmjenama Zakona o cestama, u kojemu bi između ostalog stajalo da su izgrađene javne ceste interes Hrvatske te da ih je zabranjeno davati u koncesiju za javne usluge. Pokretači inicijative “Ne damo naše autoceste” upozorili su da su autoceste veliki financijski potencijal kojime bi Hrvatska mogla popuniti proračun te da bi njihova privatizacija, odnosno davanje u koncesiju, oštetila hrvatske građane. I ova inicijativa naišla je na velik odaziv građana, prikupljeno je više od pola milijuna potpisa, no od monetizacije se, barem za sada, ipak nije odustalo.

Listopad nam je donio i početak nove sezone grijanja. Iako su neki jedva dočekali tople radijatore, za velik broj građana početak sezone ujedno znači i strepnju kolikim će ih računima iz mjeseca u mjesec iznenađivati Gradska toplana. Doduše, iznenađenja su ove godine krenula i prije same sezone. Umjesto najavljenih 6 posto, računi za rujan bili su veći za više od 20 posto. Tako, primjerice, za stan od 55 kvadrata mjesečni račun izvan sezone sada umjesto 160 kuna iznosi čak 200 kuna, što je za 40 kuna više! Preostaje samo nadati se da će ostatak zime biti blag, u suprotnom, veliko je pitanje kako će ionako tanki novčanici Karlovčana podnijeti ove udare.

Događaj po kojem ćemo pamtiti listopad bio je i početak prosvjeda branitelja u Zagrebu, kojega su započeli stopostotni ratni vojni invalidi zbog omalovažavanja hrvatskih branitelja te ukidanja njihovih prava, a pridružili su im se i karlovački branitelji.

I jedna dobra vijest dogodila se u listopadu. Karlovac je dobio potvrdu da je među prvim gradovima u Hrvatskoj uspio povući sredstva sturkturnih fondova. Objavljeno je da će projekt Slatkovodnog akvarija i muzeja rijeka biti financiran europskim novcem i to u gotovo 100 postotnom iznosu. Vrijednost projekta je 36 milijuna i 692 tisuće kuna, od čega EU daje 36 milijuna 222 tisuće bespovratnih sredstava. Akvarij će biti smješten na lokaciji nesuđenog autokampa na desnoj obali Korane. Prva lopata očekuje se u travnju iduće godine, a samo otvorenje akvarija krajem rujna 2016. godine.

STUDENI

Gradonačelnik Damir Jelić u studenom je prijavio Državnom odvjetništvu tvrtku Čistoća nakon što ga je predsjednik Gradskog vijeća Mihovil Stanišić upozorio da sumnja u štetnost Ugovora koji su sklopljeni u ovoj tvrtki. Iz tvrtke Čistoća stiglo je priopćenje u kojem potvrđuju da je policija napravila izvid vezano uz otkup i prodaju papira, plastike i starog željeza, zbog sumnje da se mogla postići bolja cijena. U priopćenju stoji i kako je tržište sekundarnim sirovinama tek u razvoju te se nakon detaljnog ispitivanja tržišta postigla cijena koja je Čistoći bila zadovoljavajuća, prema razgovoru s ostalim tvrtkama u Hrvatskoj čak i povoljnija. Direktor Damir Jakšić uvjeren je da će istraga pokazati da je sve rađeno kako treba, a policiji je omogućen uvid u svu dokumentaciju.

U studenom je predsjednik Gradskog vijeća Mihovil Stanišić vijećnike obavijestio o svojoj neopozivoj ostavci te im se zahvalio na suradnji. Stanišić je samo dan ranije napustio HSP dr. Ante Starčević, nakon što je iz stranke istupila njihova predsjednica Ruža Tomašić. Uskoro je na Stanišićevo mjesto sjeo HDZ-ov Damir Mandić, a Stanišić je s istomišljenicima osnovao novu stranku – Hrvatsku konzervativnu stranku čijim je postao predsjednikom.

Mjesec studeni obilježio je odlazak dvoje poznatih Karlovčana. U 94. godini života u karlovačkoj Općoj bolnici preminuo Josip Boljkovac. Boljkovac je rođen 1920. godine. Početkom Drugog svjetskog rata priključio se Savezu komunističke omladine Jugoslavije i partizanima, a potkraj rata postao je šef Povjerenstva Ozne za kotar Karlovac. Od 1963. do 1969. godine bio je gradonačelnik Karlovca, a nakon sloma Hrvatskog proljeća 1972. uklonjen je iz političkog i javnog života. Uoči demokratskih promjena ulazi u HDZ, 1990. imenovan je ministrom unutarnjih poslova, a smijenjen je 1991. Bio optužen za likvidaciju 21 civila u svibnju 1945. godine kao tadašnji prvi čovjek karlovačke Ozne, zbog čega je 2011. bio i priveden, no na kraju je oslobođen optužbi.

Druga Karlovčanka od koje smo se oprostili u studenom je Anika Mamić koja je političko djelovanje započela nakon osamostaljenja Hrvatske pristupivši HSLS-u. Poznata je kao prva žena političarka iz Karlovačke županije koja je obnašala dužnost saborske zastupnice u tadašnjem Županijskom domu Hrvatskog sabora. Od 2001. do 2005. godine Mamić je bila predsjednica Gradskog vijeća Grada Karlovca. Nakon napuštanja HSLS-a, i kasnijeg političkog djelovanja u LS-u, Mamić je prešla u tada osnovani DC, čijeg karlovačkog ogranka je jedno vrijeme bila i predsjednica. Na komemoraciji u Gradskoj vijećnici, u kojoj je bezbroj puta stala na stranu obespravljenih, radnika i žena, od Anike Mamić oprostili su se njezina obitelj, kao i mnogi prijatelji i kolege.

Vijest koju su mnogi jedva dočekali bila je svakako ona o oprostu dugova socijalno najugroženijim građanima. O ovom Vladinom potezu govorilo se već dulje vrijeme, no u studenom je inicijativa konačno počela poprimati konkretniji oblik. Ministar financija Boris Lalovac najavio je da će 1. siječnja trebao krenuti oprost dugova građanima koji su u blokadi dulje od godinu dana a iznos duga im je do 25.000 kuna.

PROSINAC

Nakon katastrofalnih poplava na karlovačkom području, koji su ove godine uzrokovali više od 90 milijuna kuna tešku štetu, krajem godine napokon su krenuli i konkretni dogovori oko rješavanja jednog od najvećih karlovačkih problema. Hrvatske vode su najavile da pripremaju cjeloviti projekt rješenja zaštite od poplava grada Karlovca ukupne procijenjene vrijednosti od oko 465 milijuna kuna kroz izradu studije izvedivosti, idejnih i glavnih projekata, studije utjecaja na okoliš i prirodu, te gradnju kritičnih dijelova sustava u skladu s financijskim mogućnostima. Ukupno će biti izgrađeno 4,3 km nasipa. Dovršetak radova planiran je u 2015. godini, najavili su u Hrvatskim vodama.

Prosinac su obilježile i vijesti vezane uz dvije velike karlovačke tvrtke. Jedna od njih izgubila je predznak Karlovačka, koji je u imenu tvrtke stajao punih 160 godina, a drugoj se, kako stvari stoje, nakon krize naziru bolji dani. Karlovačka pivovara, čija tradicija seže u davnu 1854. godinu, nastavlja poslovanje kao HEINEKEN Hrvatska, obavila je uprava tvrtke. Ova promjena neće ni na koji način utjecati na zaposlenike ili budućnost najpoznatijeg brenda – Karlovačkog piva, poručili su iz uprave tvrtke.

Druga velika gospodarska vijest vezana je uz Karlovačku banku. Nakon provedene istrage, USKOK je pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv devetero hrvatskih državljana, među kojima su Marija Šola i njezini sinovi Sandi, Petar i Tomislav, koje se tereti niz kaznenih djela s ciljem izlačenja novca iz KABA-e. Tim povodom oglasila se i sama Karlovačka banka. Priopćili su da su dokapitalizacijom Banke u ukupnom iznosu od približno 132 milijuna kuna i promjenom njene vlasničke strukture stvoreni čvrsti preduvjeti za nastavak nesmetanog poslovanja što se očituje u pozitivnim rezultatima koje Banka ostvaruje.

Kakva je usluga i cijena Gradske toplane najbolje govori podatak da su se od nje počele izdavajati ustanove, kojima je za razliku od građana u stambenim zgradama, tak postupak ipak mnogo jednostavnije provesti. U prosincu se tako iz sustava Toplane izdvojila karlovačka Gimnazija koja je prešla na grijanje putem vlastite plinske kotlovnice. Investiciju vrijednu gotovo 816 tisuća kuna većinskim dijelom financirala je Karlovačka županija, dok je 155 tisuća kuna izdvojio Fond za zaštitu okoliša. Uvođenjem novog sustava grijanja troškovi su smanjeni na mjesčnoj bazi za oko 40 tisuća kuna, točnije s 50-ak na 11 tisuća kuna. I Karlovačka županija razmišlja da se otpoji od toplane. Izrađujemo projektnu dokumentaciju. Grijat ćemo se ili na plin ili na pelete – rekao je tom prilikom karlovački župan Ivan Vučić. Još samo kada bi i građani dočekali sreću i dobili priliku za toliko smanjenje svojih računa zagrijanje!

U prosincu je održana još jedna velika humanitarna akcija kojom se prikupljao novac za liječenje mladog Karlovčanina Ivice Boljara koji vodi bitku s teškom bolešću i potrebna mu je financijska pomoć. Ivica ima 28 godina, a boluje od karcinoma i koji nije moguće operirati u Hrvatskoj, već je operaciju je moguće obaviti najbliže u Beču. Stoga je udruga Novi život organizirala prikupljanje novca i dva humanitarna koncerta, a akcija “Veliko srce za Ivicu” i dalje traje jer potrebno je prikupiti prilično velik iznos, radi se, naime, o 70-ak tisuća eura. Ako ste u prilici pomozite i vi našem mladom sugrađaninu kako bi nova godina i njemu pružila priliku za novi početak.

Godina je završila predsjedničkim izborima koji se nastavljaju u drugom krugu 11. siječnja, nakon što su Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović u prvom praktički izjednačeni. Dok su se na nacionalnom nivou njihovi rezultati razlikovali tek za jedan postotak (Josipović 38,46%; Grabar Kitarović 37,22 %), u Karlovačkoj županiji birači su se ipak u većem broju odlučili za HDZ-ovu kandidatkinju kojoj je povjerenje dalo 42,78 posto birača. Josipović je u Karlovačkoj županiji bio drugi s 33,92 %, Karlovčanin Ivan Sinčić treći sa 17,77 %, a Milan Kujundžić je i ovdje bio posljednji sa svega 4,3 % osvojenih glasova.

Bilo bi to sve u godišnjem pregledu vijesti i događaja koji su obilježili godinu koja je iza nas, a u ovoj u koju tek ulazimo, želimo vam sve najbolje!