Posljednjih nekoliko dana mediji prenose vijest o mogućnostima otvaranja dijelova tržnica na kojima se prodaje povrće i voće s klupa pod određenim tehničkim uvjetima.
Došlo je tako do različitih tumačenja od strane lokalnih i županijskih stožera, gradskih uprava, tržnica, sanitarne i epidemiološke službe i sl. U toj zbrci većina tržnica je započela s pripremama po vlastitom nahođenju, a temeljem onoga što se moglo isčitati iz navedenih neslužbenih izvora. Pri tome su angažirani značajni resursi od ljudskih, materijalnih i financijskih, a još uvijek nitko točno ne zna postupa li dobro.
Prema pisanju Udruga hrvatskih tržnica, u Hrvatskoj postoji oko 100–tinjak tržnica na oko 150 lokacija, koje ukupno imaju oko 450.000 m2 prodajnog prostora (natkrivenog,otvorenog i potpuno zatvorenog), od čega najmanje 70% ima mogućnosti prodaje u ograđenom ili zatvorenom dijelu tržnice. Takvi tipovi tržnica mogu zadovoljiti sve sada propisane uvjete i mjere koje su dane trgovačkim lancima za rad. Ne postoji, kažu, valjani razlog za neizjednačavanje prodaje povrća i voća, ribe, mliječnih proizvoda, jaja, tjestenine i meda u trgovačkim lancima u odnosu na ovakve tržnice. Naime zakonodavstvo prilikom davanja uvjeta za prodaju hrane na tržnicama primjenjuje istovjetne tehničke uvjete kojima se jamči zdravstvena sigurnost hrane svima koji prodaju hranu bilioni trgovački lanci, dućani ili tržnice. Jedina razlika je u tome što se na tržnicama prodaje gotovo isključivo povrće i voće iz domaćeg uzgoja i to od strane samih proizvođača.
Iz Udruge hrvatskih tržnica mole stoga da se hitno objave uvjeti za otvaranje dijelova tržnica na kojima se prodaje domaće povrće i voće i ostali prehrambeni proizvodi od strane OPG–ova, te datum od kada se prodaja može provoditi. Isto tako mole da se objave i uvjeti za prodaju s klupa u ribarnicama, rashladnim vitrinama, u mliječnim kućama.
