web karijera 1160*120
web struka 1160*120

Broj ovisnika o alkoholu u Hrvatskoj skočio na četvrt milijuna tijekom pandemije

U sklopu nacionalne kampanje za mentalno zdravlje ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE, dio istraživanja bio je posvećen obiteljskom nasilju i ovisnosti. Alarmantne brojke kazuju da je tijekom pandemije u Hrvatskoj broj ovisnika o alkoholu skočio na četvrt milijuna, a brojne obitelji su razorene. Više o navedenoj problematici i drugim važnim temama nalazi se u priopćenju za javnost koje prenosimo u cijelosti:

Kakve je posljedice epidemija ostavila na mentalno zdravlje nacije, kao i o porastu svih vrsta ovisnosti, nasilja u obitelji i zlostavljanja djece, stručnjaci su razgovarali na online panelu koji je organiziralo Hrvatsko psihijatrijsko društvo i Udruga Životna linija, u sklopu kampanje Čujem te #IspodPovršine, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva. Tema panela posvećena je Svjetskom danu prevencije samoubojstava, koji se obilježio 10. rujna.

Posljedice pandemije su većinski, zabrinjavajući fenomen koji pokazuje da više od polovine djece osjeća beznađe, tugu i strahove te se manifestiraju posttraumatskim stresnim reakcijama. Istodobno, među djecom se sve više konzumira marihuana, a odrasli su se više nego ikada, odali ovisnostima o alkoholu, ilegalnim supstancama, klađenju i kockanju. No što je najalarmantnije, drastično je poraslo nasilje u obitelji i zlostavljanje djece svih oblika, osobito seksualno. Podaci MUP-a pokazuju da je lani, u odnosu na 2019. godinu, seksualno zlostavljanje djece skočilo za čak 67 posto.

O svim ovim vrlo zabrinjavajućim činjenicama razgovarali su stručnjaci na online panelu, koji je organiziralo Hrvatsko psihijatrijsko društvo i Udruga Životna linija, u sklopu kampanje Čujem te #IspodPovršine, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva. Sudjelovali su dr. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, prof. dr. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, prim. dr. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof. dr. Marija Kušan Jukić, psihijatrica iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.

Prof. dr. Buljan Flander istaknula je da u Poliklinici vide sve više djece koja su žrtve nasilja u obitelji ili seksualnog zlostavljanja. Podaci MUP-a koje je iznijela kažu da je u odnosu na 2019. u prvih pet mjeseci 2020. godine zlostavljanje djece poraslo za 27 posto, a lani je u odnosu na 2019. kazneno djelo kršenja djetetovih prava, odnosno, fizičko i emocionalno zlostavljanje, poraslo za 32 posto, dok se seksualno zlostavljanje povećalo za čak 67 posto.

Istodobno, veliki broj roditelja osjeća anksioznost i povišenu razinu stresa. Teško je biti i roditelj i dijete u ovim vremenima, i apsolutno moramo podržati djecu i roditelje u njihovim odgojnim praksama. Djeca su tijekom pandemije stalno bila kod kuće s računalima i mobitelima, pa je drastično poraslo i nasilje izvan obitelji, odnosno, online nasilje. Roditelji bi trebali pokazati puno više interesa za online aktivnosti djece, čak i kad se ne razumiju u tehnologiju. Moramo znati da se nikada nećemo razumjeti u tehnologiju tako dobro kao mladi, ali bolje se razumijemo u život i stvaramo kritičko razmišljanje naših mladih prema svim sadržajima koji im se nude, istaknula je prof. dr. Flander. Dodala je da se dijete uz pametni telefon neće družitisa svojim vršnjacima, već sljudima svih životnih dobi, od kojih mnogi imaju loše namjere.

S obzirom na to da veliki broj djece i mladih pokazuje simptome anksioznosti, depresije, tuge, strahova i posttraumatske stresne reakcije, povećao se, nažalost, i broj konzumenata marihuane među djecom. Uz sve, osobito je zabrinjavajuće da se korištenje marihuane veže uz sve mlađe dobne skupine.

Emocije koje su pratile pandemiju su najprije strah, a kasnije dosada i apatija. Upravo je dosada čest razlog početka konzumacije marihuane kod djece. Uz sve, prošle smo godine prvi puta primijetili da nam se mladi javljaju zbog poremećaja vezanih uz anksioznost i stres, rekla je tijekom panela prof. dr. Kušan Jukić.

Mentalno zdravlje mnogobrojne djece na ozbiljnom je udaru, a dobar dio razloga leži u odraslima kod kojih su, uz konzumaciju alkohola i ilegalnih supstanci, značajno porasle i bihevioralne ovisnosti – o klađenju i kockanju. Sve se to odražava na kompletne obitelji i djeluje razarajuće.

Situacija nikako nije dobra. Obitelj ovisnika o kockanju najčešće je razorena i teško ranjena, i njima treba pomoć. Ujedno, tu su i društveno prihvatljive ovisnosti, poput one o alkoholu, i podaci kažu da je u Hrvatskoj 250.000 ovisnika o alkoholu. To je ogromna brojka. Znak da netko ima problema s ovisnošću, svakako je zakazivanje na radnom i socijalnom planu. Osoba, naime, postaje disfunkcionalna na poslu te u krugu obitelji i prijatelja, rastumačio je dr. Ćelić te dodao da, ako kod nekog postoji redoviti obrazac upotrebe supstance u trajanju od minimalno 12 mjeseci, to odgovara definiciji ovisnosti.

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju u 2020., a pogotovo u 2021. sve veći broj upućivanja mladih u zdravstvene ustanove ne zbog ovisnosti, nego zbog anksioznosti i drugih poremećaja koji mogu biti povezani i s konzumacijom prije svega marihuane, jer je mladi uzimaju zbog dosade i smanjenja anksioznosti.

Primarno nam u društvu nedostaje socijalno i emocionalno učenje, odnosno, životne vještine i empatija koje svatko treba steći u najranijoj dobi. Učenje tih vještina moralo bi biti dio obrazovnog kurikuluma. Kod konzumacije marihuane dodatni je problem što je dostupna, a javnost prema njoj ima benevolentan stav. Općenito, treba povećati mentalnu zdravstvenu pismenost i razgovarati o emocijama te raditi na destigmatizaciji onih s problemom, rekla je tijekom panela prim. dr. Štimac Grbić.

Stigmatizacija je čest razlog što ljudi ne traže pomoć za sebe i svoju djecu kada uoče problem ovisnosti ili mentalnog zdravlja, pa je civilno društvo tu od iznimne pomoći. Upravo su udruge mjesta gdje ljudi mogu pronaći pomoć i podršku, bez bojazni od osuđivanja i stigmatizacije. Brojni se građani javljaju u Udrugu Životna linija, koja ima educirane članove, i svakoga s problemom može uputiti prema onoj pomoći koja je za njega najoptimalnija. A mentalno zdravlje djece ono je što posebno zabrinjava predsjednika Udruge, Tina Pongraca.

Djeca osjećaju plašljivost i anksioznost, s time se moramo suočiti. Također, više od 50 posto djece ima posttraumatske stresne reakcije koje će se još više povećati nakon epidemije. Dakle, čekaju nas još veći problemi. Profesori i svi koji rade s djecom trebaju razumjeti sindrom postreumatskih stresnih reakcija i duljinu trajanja tog fenomena, da on neće nestati u kratkom vremenu. Također, treba osigurati resurse za emocionalnu i psihološku pomoć djeci, ali i njihovim roditeljima. To je iznimno važno, jer roditelji isto mogu prenijeti svoje posttraumatske stresne reakcije na djecu, naglasio je Tin Pongrac pozivajući sve koji imaju potrebu da se jave na mail Udruge pomoc@pomoc.hr

Zaključno, svi sudionici panela su poslali poruku odraslima i djeci da ne zaziru od traženja pomoći, jer se mogu oporaviti, bez obzira na to kakav problem imaju. Također, istaknuli su da su nam vrlo važni i neophodni sveobuhvatni preventivni programi, rano priznavanje, rana prevencija i psiholozi po svim školama te suradnja sustava s civilnim društvom, kao i suradnja stručnjaka unutar zdravstvenog sustava te ona međuresorna, s obzirom na to da problemi zahvaćaju sve segmente društva.