Tjedan zabranjenih knjiga – pročitajte Lolitu, Životinjsku farmu, Gospođu Bovary

U zadnjem tjednu rujna i prvom tjednu listopada obilježava se Tjedan zabranjenih knjiga. Tijekom povijesti, žrtve su često bili klasici poput Joyceova Uliksa, Lawrenceova Ljubavnika lady Chatterley, Salingerova Lovca u žitu, Nabokove Lolite ili Harrya Pottera J. K. Rowling. Razlozi cenzure knjiga najčešće su politički, religijski ili moralni. Od hrvatskih naslova zabranjena je bila Isušena kaljuža Janka Polića Kamova, drama Galicija, zbirka novela Hiljadu i jedna smrt Miroslava Krleže te pjesnička zbirka Crveni konj Jure Kaštelana.  

Prvi službeni popis zabranjenih knjiga u Europi izdao je engleski kralj Henrik VIII 1526., a odnosio se prije svega na knjige M. Luthera. No, prvi popis zabranjenih knjiga koji je prelazio granice pojedinačnih carstava, gradova i država bio je onaj Katoličke crkve. Katolička crkva za pontifikata pape Pavla IV objavila je prvi službeni popis zabranjenih knjiga ili Index librorum prohibitorum (1557.-1559.) koji je konačno ukinut 1966. godine u duhu reformi II. vatikanskog koncila. Index je zabranjivao sva djela koja su na bilo koji način bila u suprotnosti s katoličkom vjerom. 

Posebno štetnima proglašavane su knjige koje sadrže tzv. erotske i pornografske sadržaje. Gotovo da nema vremena u povijesti ljudskih društava kada spomenuti sadržaji nisu bili na udaru cenzora. Osim Crkve koja je bila glavni nositelj inicijative protiv spomenute literature, u dr. pol. 19. stoljeća jačaju skupine nezadovoljnih građana koje preuzimaju borbu protiv nepoćudne erotske literature. Te grupe posebno su aktivne u Engleskoj i SAD. Tako 1857. donesen je zakon protiv erotskih i pornografskih publikacija u Engleskoj, The Obscene Publications Act. U istom duhu i američki  Kongres izglasao je 1873. zakon protiv spomenute literature, popularno nazvan po glavnom inicijatoru toga zakona A. Comstocku, The Comstock Act.