S početkom 2022. godine TREND TV krenula je s emitiranjem emisije Karlovački vremeplov. Svakoga dana u 7.50 sati donosimo što je obilježilo taj dan u Karlovcu i šire. Ako ne stignete pogledati tada onda možete reprizu od 23 sata istoga dana. Evo što je obilježilo današnji dan u gradu na četiri rijeke.
2. siječnja 1580. godine – Gradnja crkve Presvetog Trojstva počela je 1579. godine, kad i gradnja vanjskog tvrđavskog sustava i najvažnijih građevina novog vojnog grada. 2. siječnja 1580. godine nadvojvoda Karlo iz Graza piše kranjskim staležima te ih moli da pošalju graditeljima Karlovca 2 do 3 tisuće forinti jer su radovi zbog nedostatka novca gotovo stali, a nije podignuta još ni crkva. Dakle, i crkva je u gradnji. Prva je dakle crkva bila sazidana od kamena u vremenu između 1579. i 1581. godine.
2. siječnja 1861. – Prvi ilustrirani časopis u Hrvatskoj tiskan je i izdan u Karlovcu. List Glasonoša izašao je 1861. godine. Izdavač i vlasnik bio mu je Abel Lukšić. Suradnici na listu bili su August Šenoa, Josip Eugen Tomić, Ivan Trnski te mnogi drugi. Karlovac je te godine imao još jedne novine – Karlovački vijestnik izdavača Dragutina Akurtija koje su izlazile dva puta tjedno. Uređivao ga je poznati karlovački učitelj Skender Fabković. Suradnik na listu bio je i Radoslav Lopašić. No, te novine nisu našle svoju publiku. Prestao je izlaziti 26. lipnja 1861. Ipak, dao je značajan doprinos u širenju hrvatske pisane riječi u Karlovcu.
2. siječnja 1877. u Ozlju je rođena hrvatska slikarica Slava Raškaj. Krštena kao Slavomira Friderika Olga gluhonijema, osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču od 1883. do 1892. U to su vrijeme gluhonijeme osobe smatrali duševno zaostalima. Prva osoba koja je zapazila Slavin talent bio je Isidor Kršnjavi. Na njegov prijedlog Slava dolazi u Zavod za gluhonijeme u Zagrebu. Tako 1895. Slava polazi Kraljevsku žensku stručnu školu, tečaj za umjetno obrtno risanje te kroz dvije godine završava tečaj s odličnom ocjenom. Bela Čikoš Sesija podučava Slavu besplatno do 1902. Učio ju je radu u raznim tehnikama. Tako da prve Slavine radove, nastale pod Čikoševim utjecajem, možemo nazvati tehničkim vježbama. Radi se o slikama s motivima mrtve prirode, poput slike „Mrtva priroda sa školjkom i lepezom“. Kupa kod Ozlja, lopoči, Pogled na Ozalj neke su od Slavinih najznačajnijih slika.
2. siječnja 1908. Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka ponovno gostuje u Zagrebu. Drugog siječnja te godine pjevala se Parunica Ksenija. U glavnoj ulozi nastupila je rođena Karlovčanka Neuman Selinger.
2. siječnja 1926. u Karlovcu se rodio novinar i fotoreporter Božidar Stošić Štuco. Radi u Narodnom listu, Kerempuhu, Vijesniku i Globusu. Pisao je tekstove za zabavnu glazbu. Poginuo je tragično u prometnoj nesreći.
2. siječnja 1946. u Karlovcu se rodio novinar Boris Srića. Bio je urednik Studentskog lista. Prelazi na TV Zagreb gdje uređuje Zagrebačku panoramu, Dnevnik. Autor je emisija Dijalozi, Novinarski klub, Objektiv 350, Feljton, Na licu mjesta i tako dalje.
2. siječnja 1992. U Šišljaviću je prisutan problem sa stanovništvom koje ne želi postrojbe Hrvatske vojske u selu. Smatraju da zbog njih selo i okolica trpi razaranja. Nastojanja da se problem riješi miroljubivo nije urodio plodom. Istog dana prilikom raketiranja južne industrijske zone u Maloj Švarči zrakoplovi JNA pogodili su srce upravne zgrade i napravili krater u dubini četiri etaže. Pamučna industrija Duga Resa pogođena je s više projektila. Pogon je počeo gorjeti, ali su vatrogasci uspješno lokalizirali požar. Projektili su doletjeli i na željezničku postaju Karlovac. Djelatnici su odmah pristupili sanaciji oštećenja.
