Slovinjska deklaracija za Slunj i šest općina na čekanju – u novoj financijskoj perspektivi nema financiranja intervencijskih planova

Intervencijski plan za Slunj, Cetingrad, Plaški, Rakovicu, Saborsko, Vojnić i Krnjak, koji je trebao pridonijeti oporavku županijskih područja u kojem je život, kako je rečeno na njegovu predstavljanju, i lošiji nego u slavonskim županijama za koje su pripremane posebne mjere, još će neko vrijeme biti na čekanju.

Jer u novom financijskom razdoblju, do 2027., nema mogućnosti financiranja intervencijskih planova. Županica Martina Furdek Hajdin podsjetila je da je ovakav intervencijski plan odobrila Vlada na sjednici u Karlovcu 2018. i to je bio mogući financijski mehanizam za prethodno financijsko razdoblje.

– Novo financijsko razdoblje ’21-’27 ne prepoznaje nove intervencijske planove i nije Slunj i okolne općine u drugačijoj poziciji od nekih drugih dijelova Hrvatske, koji su također dobili odluke o intervencijskom planu. No, Vlada, sukladno EU mehanizmima, definira novi operativni program Integrirani teritorijalni program. On je financijski izdašan i to je nova prilika i za ovaj kraj, kazala je Furdek Hajdin.

Tadašnji Intervencijski plan ili Slovinjska deklaracija, s planiranim projektima koji bi trebali donijeti razvoj ovom dijelu Karlovačke županije, i dalje su tu, nisu nestali, za neke su ishođene i građevinske dozvole, na njima se radi.

– Važno je da se dogode u tom kraju jer će pomoći njegovom razvoju, zapošljavanju ljudi, što je jedan od osnovnih preduvjeta da se u tom kraju ostane živjeti, a i prilika za neka doseljavanja, napomenula je.

No, to što proteklih godina financijska sredstva nisu pratila planove koji trebaju podići standard na ovim područjima, ne znači da se neće tražiti novi izvori njihova financiranja.

– Postoji jedna gorčina što nismo dobili ta sredstva, bila je to nova nada za ovaj kraj, ali žaljenje neće donijeti nikome koristi, moramo se okrenuti novim prilikama, kazala je Furdek Hajdin i naglasila da je ITU mehanizam jedna od mogućih prilika.

Do 2027. možda bi se mogli obnoviti na tim područjima bar neki povijesni spomenici, poput Starog grada Cetina, no nije cilj samo obnova kulturne baštine.
– Cilj je gospodarstvo i radno mjesto. Naravno, plasman poljoprivrednih proizvoda koji se tamo već uzgajaju, ali kroz turistički sektor je najkvalitetniji i najbrži plasman poljoprivrednih proizvoda. Znači, jedna vrlo atraktivna i zdrava gastronomija, jedna povijest koja je, u biti, još neispričana je nešto što trebamo gospodarski nuditi za taj kraj. Očekivati neku veliku industriju i tvornice koja neće biti bazirana na poljoprivredi teško je očekivati da će se dogoditi u tom kraju; tamo nema takve radne snage. Dakle: poljoprivreda, što kvalitetniji plasman, drvna masa i turizam su gospodarske grane koje u tom kraju treba razvijati, zaključila je Furdek Hajdin.

error: Content is protected !!