Niske temperature, visok vodostaj, mutna rijeka – sve su to prepreke s kojima se ronioci susreću u potražnim akcijama za osobama koje su se moguće utopile. Sličan scenarij se odigrava već danima u susjednoj Srbiji gdje tamošnji ronioci neumorno tragaju za nestalim Matejom Perišom. Što se nalazi u pozadini ovakvih akcija iz perspektive jednog ronioca s nama je podijelio legendarni karlovački ronioc Tonči Maslov.
– Prije svega, jako mi je žao mladića. Pretpostavka je da se utopio. Ja sam inače i pirotehničar i slučajno znam to područje jer sam trebao nešto raditi tamo. To je strahovito velika površina i uvjeti su grozni. Voda je mutna, raste i hladna je. To je područje gdje je luka i tu se može nalaziti svakakvog otpada, željeza, sajli, drveća… to je traženje igle u plastu sijena. Prošlo je već 13 dana, ako je taj dečko u vodi gdje je on, može biti u Smederovu, Novom sadu… bilo kakve tehnike po ovim uvjetima je nemoguće izvesti. Bit će presudna temperatura vode. Ako pričamo nažalost o lešu, postoji proces truljenja u organizmu, koji se događa na višim temperaturama vode, i koji stvara pozitivan plin koji pak omogućava da leš izađe na površinu vode, ukoliko nije negdje zaglavljen. Sve su opcije moguće, objašnjava Maslov.
Maslov se u 78 godini života povukao iz ronjenja i to nakon prošlogodišnjeg iskustva spašavanja u rijeci Korani. Spašavanje je prošlo uspješno no u njegovoj ronilačkoj karijeri bilo je puno utapanja, prisjeća se Maslov koji kao glavni uzrok toga navodi kupanje na slapu i nedovoljan nadzor istog.
– Sva utapanja u Karlovcu, njih 95 posto se događaju na slapu. Mi imamo spasilačku službu koja je dobro organizirana, organizirano je i kupalište, ali za koji broj ljudi?, Stavili smo tablu ‘Zabranjeno kupanje na slapu’ a ljudi se i dalje kupaju na slapu. Kada je na kruni slapa 15 metara vode, svi koji dođu blizu slap ih prebaci, posebno neiskusne, strance koji dođu u Karlovac. Umjesto da se puste da ih voda odnese prema jablanovima, oni uporno plivaju na slap, tada se umore, uhvati ih panika i potonu, a ispod slapa nažalost nemamo spasioca, kaže Maslov.
Prije više od 30 godina bilo je 10- 15 utapanja u sezoni, pretežno sve na slapu.
– tri su spasioca na Foginovom kupalištu, a na slapu nema nijednog. Ako je to u organizaciji grada i grad vodi brigu o tome, ne možemo staviti oznaku ‘Zabranjeno kupanje na slapu’ i pustiti da se ljudi utapaju, to nije rješenje, ističe Maslov.
Osim što bi bilo dobro da slap nadziru stručni spasioci, Maslov bi volio da je više akcija čišćenja rijeka koje provode ronioci, za sada ih je, kaže nam, premalo.
