Ministarstvo poljoprivrede je od 1.1. 2022. godine uvelo obvezu za kontrolna tijela da na certifikatu ekoloških proizvođača navode proizvodne površine i količine proizvoda obuhvaćene certifikatom. U Karlovačkoj županiji postoji nešto više od 400 ekoloških proizvođača, a pod eko proizvodnjom je nešto više od 4,5 tisuće hektara zemljišta u županiji.
– Neće biti nekakvih velikih novosti, samo će se na certifikatu stavljati količine proizvoda koje imate. To će biti bolje za potrošače jer se u nekim djelovima ove odluke želi povećati povjerenje potrošača u ekološki proizvod i promocija istih. Bit će točno naznačeno koje količine proizvođač ima i s time će biti smanjena manipulacija s ekološkim proizvodima. Jednom kad se poljulja povjerenje u ekološki proizvod ne može se lako vratiti natrag. Kao što u svakom žitu ima kukolja tako i u ekološkoj proizvodnji ima onih koji ne rade dobro, no za to postoje nadležne službe koje to trebaju kontrolirati, rekao je Robert Poturica, predsjednik Udruge proizvođača ekoloških proizvoda Karlovačke županije koji se i sam bavi ekološkim uzgojem lavande, radi preradu i već je 17 godina u tom poslu. Osim maloprodaje proizvode i izvoze u Austriju te imaju stalne kupce.
Ekološka proizvodnja je poljoprivredna praksa čiji je cilj održiva proizvodnja kvalitetne hrane uz što manji utjecaj na okoliš. Osnovna načela ekološke poljoprivrede su uvažavanje prirodnih sustava i ciklusa, održavanje i poboljšavanje stanja tla, vode i zraka, zdravlja bilja i životinja te njihove međusobne ravnoteže, očuvanje elemenata prirodnog krajolika, održavanje bioraznolikosti, očuvanje ekosustava, odgovornu uporabu energije i prirodnih resursa te proizvodnju raznolikih prehrambenih i drugih poljoprivrednih proizvoda kao i proizvoda akvakulture visoke kvalitete. U zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a za razdoblje 2023.-2027. godine ekološka poljoprivreda ima važno mjesto. Europski zeleni plan pruža smjernice koje će poboljšati dobrobit i zdravlje građana te budućih generacija. Postavljeni su ciljevi na razini EU, a svaka država članica priprema svoj plan provedbe jer stanje u svim državama članicama nije isto, pa ni planovi ne mogu i ne trebaju biti isti, priopćuju iz Ministarstva poljoprivrede.
U Republici Hrvatskoj površine pod ekološkom proizvodnjom u 2013. godini iznosile su preko 40 tisuća hektara, dok su u 2020. godini iznosile više od 108 tisuća ha.U Hrvatskoj je 6.372 proizvođača ekoloških proizvoda, od kojih se njih 5.081 bavi biljnom proizvodnjom, 182 stočarskom proizvodnjom, 1.070 proizvođača mješovitom proizvodnjom dok se 25 proizvođača bavi sakupljanjem samoniklog bilja, 24 pčelarstvom te 12 akvakulturom. Registrirano je 202 subjekta koji se bave i preradom ekoloških proizvoda.
Hrvatska priprema svoj Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030. Tim Planom će biti predviđene i dodatne mjere i potpore iz nacionalnog proračuna kao podrška sadašnjim i budućim ekološkim proizvođačima te kroz različite aktivnosti pružiti potrošačima informacije o tome što su ekološki proizvodi i da se pravila o ekološkoj proizvodnji poštuju. Potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj dodjeljuju se na temelju izračuna koji uzima u obzir povećane troškove u ekološkoj proizvodnji, niže prinose i cijene ekoloških proizvoda u odnosu na konvencionalne proizvode.
