Dani draganića

Karlovački lovac na kukce: Kad njih ne bi bilo siguran sam da bi se ljudsko društvo raspalo

U sklopu Gradskog muzeja Karlovac nalazi se entomološka zbirka u kojoj se nalazi preko 1800 predmeta, 90 vrsta kukaca iz skupine kornjaša i 70 iz skupine leptira. Proučavanje i bilježenje kukaca vrlo je značajno jer bez njih ne bismo mogli živjeti kako živimo sada, doznajemo od Luke Čorka, kustosa Gradskog muzeja Karlovac zaduženog za prirodoslovni odjel.

– Ljudima kukci trebaju zato jer nam oprašuju biljke, znamo koliko pčelice marljivo rade, bumbari, leptiri… da njih nema taj bi posao trebao netko drugi preuzet, no sumnjam da bi bilo dosta ljudi na svijetu da idu okolo i da primjerice oprašuju biljke malim kistovima. Kukci nam gnoje tlo, prozračuju ga, vrše kontrolu štetnika… kad njih ne bi bilo ja sam siguran da bi se ljudsko društvo nakon vrlo kratkog vremena raspalo, kazao je Luka Čorak.

Zbirka prepariranih kukaca se svake godine nadopunjuje i širi, a kukce traže na različitim mjestima, uglavnom u široj okolici Karlovca.

– Mi svake godine idemo na terene gdje prikupljamo kukce, prepariramo ih i onda ih obrađujemo, inventiramo i ulažemo u entomološke kutije koje vidite.

Nakon što se se kukac ulovi konzervira se alkoholom ili zamrzavanjem a onda kreće središnji dio procesa.

– Kreće proces preparacije kada se kukac stavi na podlogu za preparaciju te ga se pomoću entomoloških iglica postavi u određeni položaj koji je prirodan. Treba izgledati što prirodnije, da se svi ekstremiteti na kukcu vide kako bi se kasnije mogao determinirati ili odrediti vrsta. Kada se pričvrsti za podlogu, uz pomoć tih iglica, pusti se da se osuši. Kada se osuši, a to može trajati od dva dana do dva tjedna, ovisno o veličini kukca, sve se entomološke iglice izvade osim jedne koja kukca drži u centru, kukca se tada preseli u entomološku kutiju gdje može stajati jako dugo. Najstarije entomološke zbirke su stare po nekoliko stotina godina, a to je moguće ako se o njima dobro brine, objasnio nam je Čorak.

Ljubav prema kukcima Luka gaji od malih nogu, a da su kukci vrlo zanimljivi, dokazao je i fotograf Denis Stošić koji se okušao u makrofotografiji surađujući s Gradskim muzejom i Lukom Čorkom.

– Ovo je jedna od tih fotografija. Ovaj kukac je svega 2 i pol do 3 cm velik. Radi se o sistemu snimanja slaganja snimaka ili stacking, mora se snimiti nekoliko stotina snimaka, ili tisuća snimaka ovisi koliko je povećanje, aparat stoji na posebnim šinama, pomiče se za manje od milimetra i kasnije se u jednom posebnom programu spajaju samo oštri dijelovi i onda se dobije ta oštrina koja je vrlo važna za ovakav tip fotografije- deskriptivnu fotografiju koja služi Luki za predavanja i daljnja znanstvena istraživanja, kazao je Stošić koji je prezentirao i posebnu opremu kojom snima makrofotografiju.

– Ovdje se radi o jednom objektivu koji povećava do deset puta. To je mikroskopski objektiv s kojim mogu snimati oko pčele ili bilo kojeg takvog malog insekta ili samo portret. Zanimljivo je da postoji šina koja se stavlja ispod i koja mi omogućava pomicanje čak do jednog mikrona, iako to ne radim, radim s 20- 50 mikrona pomaka. S ovim objektivom imam preko tisuću snimaka za jedan motiv.

Pretpostavlja se da 50 posto vrsta kukaca na svijetu još nije opisano, radi se o milijunima. Kukci su jedna od najbolje istraženih ali istovremeno i najneistraženija životinjska skupina na svijetu.