Nije ovo nešto „uzmi ili ostavi“, želimo otvoriti širu javnu raspravu i unutar stranke i sa zainteresiranom javnošću, kako bismo dobili potporu ili kontra prijedloge ovome što mi predlažemo.
Izjavio je to predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj, predstavljajući danas u Karlovcu reformskih prijedloge radnog zakonodavstva, poreznog i mirovinskog sustava. Četiri su pravca kojima HNS želi ići, prvo smanjenje 40-satnog na 36-satni radni tjedan.
– Sve drugo ostaje isto i što se tiče plaća, ugovora, svega ostalog… čak do mogućnosti da radni tjedan bude i 32-satni ukoliko se odrekne plaćenog dnevnog odmora. Više ciljeva: da se smanji opterećenje, poveća produktivnost, da mogućnost poslodavcu da ponudi radniku da radi ta 4 ili 8 sati kao prekovremene, što se dodatno plaća, radi pozitivnu selekciju među svojim radnicima, a to se naslanja i na drugi prijedlog, mini job, da se ponudi radnicima da zasnuju kod drugog poslodavca radni odnos, koji bi porezno bio tretiran s 15 posto doprinosa za mirovinsko, rekao je Čuraj.
HNS želi i liberalizirati drugi mirovinski stup, osnažiti ga na tržišnim osnovama, te povećati izdvajanja s 5 na 10 posto, ali samo po izboru radnika. Paralelno s tim, napomenuo je Čuraj, žele ostaviti više novca u džepovima građana povećanjem osobnog odbitka, koji je sada 4.000 kuna, o čijem iznosu bi odlučivali gradovi i općine.
– Vidjeli ste da idu prijedlozi da to bude 5.000 kuna. Zašto ne 8.000, 10.000? Kad govorimo o prosječnoj plaći, ako bi osobni odbitak bio 8.000 kuna, to bi značilo gotovo 1.000 kuna, ovisno o prirezu, veća plaća. Prihod od poreza na dohodak je isključivo prihod jedinica regionalne i lokalne samouprave i nema smisla da država određuje stope što se odnosi na nešto gdje ona ne ostvaruje prihode, naveo je Čuraj.
Bila bi to i demografska mjera, motivacija građanima da se negdje dosele, napomenuo je, a gradovi i općine iznos osobnog odbitka određivali bi prema svojim financijskim mogućnostima.
Četvrti prijedlog odnosi se na sustav primanja u javnu i državnu službu po uzoru na EU.
– Nacionalni centar obrazovanja koji provodi državnu maturu mogao bi provoditi testiranja za sve poslove u državnoj i javnoj upravi za koje bi se uspostavila jedinstvena rang lista i onda bi ljudi mogli konkurirati za natječaje, transparentno i kvalitetno, što bi omogućili da najbolji dolaze u državnu i javnu službu. Time bi povećali produktivnost i smanjili troškove, izjavio je Čuraj.
