RAZGOVOR Damir Mandić: Grad je prvi, u HDZ-u nema oporbe, a direktori…

Damir Mandić, nakon prve godine (drugog) gradonačelničkog mandata, u razgovoru za Trend ispričao je čime je u Gradskoj upravi i sustavu zadovoljan, a čime nije i što hoće promijeniti, što u gradu želi vidjeti, što će sigurno napraviti do kraja ovog mandata, ali i priželjkuje li i treći na mjestu gradonačelnika. Nismo preskočili ni politiku i HDZ kojem je na čelu, oporbu svih vrsta, famozne natječaje za direktore tvrtki u vlasništvu Grada i ne tako daleku povijest, a saznali smo i ima li prijateljstva u politici i kakvog je – glazbenog ukusa.

Neki dan ste izjavili da ste zadovoljni prvom godinom mandata jer sve najavljeno i radite. Većina toga financirana je EU novcem.

– Ono što mi sebi trebamo osvijestiti – znam da iz pozicije gradonačelnika to nekad služi kao opravdanje, ali to je činjenica – jest da našim proračunom, onim što uprihodimo, ne bismo mogli rješavati ni 70 posto onoga što radimo. Opredijelili smo se da se naš rad veže uz povlačenje EU sredstava i kad govorimo o promjenama u gradu,  moramo reći da je to posljedica tog rada, povlačenja EU sredstava koja su nam na raspolaganju. Kad govorimo o godini mandata, taj rad je sad vidljiv, sve se sad realizira; govorim o gradskim projektima, ali i županijskim i državnim u kojima je isto puno europskog novca. A onda možemo reći ono što smo i prije govorili: europskim novcem mijenjamo lice grada. Činjenica je i da je taj novac kompliciran, ima prilično zahtjevne procedure i vjerojatno je to puno sporije nego bismo htjeli, ali kad odvagnemo proračun i činjenicu da je taj EU novac od velike koristi, mislim da možemo biti zadovoljni. Jedan od projekata na koji sam ponosan, a nije ni kopanje ni građenje, je Otvoreni proračun i e-transparentnost. To znači da Gradska uprava, ustanove, tvrtke, svi imaju otvoreno poslovanje. Mislim da smo najotvoreniji grad u Hrvatskoj po pitanju financijskog poslovanja.

Poklopit će se da će u Vašem mandatu biti realizirano puno toga što je godinama čekalo: Edison, obrana od poplave, obilaznica… Je li to dobar zalog da je idući mandat siguran?

– Ne mogu o tome još govoriti. Kad sam ušao u prvi mandat, 2017., rekao sam da je jedan od mojih interesa da naše karlovačke probleme stavimo na stol državi. Bio je osjećaj da država nije odradila neke projekte u njenoj nadležnosti koji se tiču Karlovca. Rekao sam, a i danas stojim kod toga, da to nije nešto što moramo zaslužiti, to je nešto što nam pripada. I to je jedan od razloga zašto smo danas tu gdje jesmo. Uspjeli smo, pogotovo vezano za sustav obrane od poplava, a ne mislim samo na Grad Karlovac nego i Karlovačku županiju koja je odradila svoj dio posla, na Hrvatske vode i državu, da te naše desetljetne probleme stavimo na dnevni red. S te strane možemo biti zadovoljni. Stvarno smo „upregnuli“ sve u Gradskoj upravi i organizirali se da možemo to danas odrađivati. Jer za sve te projekte, tko god ih financirao, netko je morao, slikovito, „odraditi imovinsko-pravne odnose“. Uspjeli smo na razini gradske uprave stvoriti jednu radnu, pozitivnu atmosferu – govorim o većini ljudi – i to je na neki način i njihova zasluga.

Projekt koji nikako da krene je drugi kolosjek pruge.

– Tu je onaj dio o kojem sam govorio – o sporosti europskog novca, ali ne samo procedura, tu se radi i o javnoj nabavi. Taj je projekt vrijednosti Pelješkog mosta, jasno je da su za njega mnogi zainteresirani i žele ga raditi. Ne bih ulazio u procedure koje su zakonom propisane, ali ne bi smio doći u pitanje. Nije to više samo karlovačka ili hrvatska priča, nego i projekt vezan za europske prometne pravce i politike i vjerujem da ćemo i tu imati što smo htjeli: da Zagrepčanima Karlovac bude bliži, a i Karlovčanima Zagreb.

Još je jedan projekt stajao, dio Aglomeracije, u Zvijezdi, ali kreće.

– Kod Zvijezde je bilo „povuci-potegni“ i ekipa iz Gradske uprave i ViK-a je stvarno učinila sve da dođemo do potpisivanja ugovora. U jednom trenutku smo se zabrinuli, obzirom na divljanje cijena i radova i materijala, ali nabava je provedena, nitko se nije žalio i mislim da ćemo do 15. lipnja potpisati ugovor za radove u Zvijezdi. U toj grupi je i Gornje Mekušje i Mala Švarča, ali pretpostavljam da će Zvijezda krenuti prva, pogotovo jer se radi i na Kamenskom i na Turnju. Sve tri lokacije moraju biti u fazi gotovosti do kraja 2023.

Stručnjaci i oni za otkaz

Pohvalili ste ekipu iz Gradske uprave, rekli da većina stvarno radi… Koliko je zaposlenih?

– Trenutno 131 na neodređeno. Od njih je troje na plaći EU, odnosno, ITU mehanizma. Oni koji rade na projektima su zaposleni na određeno, 85 posto plaće im je financirano projektno, iz EU. Kad govorim o zaposlenicima Gradske uprave, nekako tu imam komunalnu svakodnevicu i društvenu, hladni pogon, ali ono što je stvarno dobro i to ljudima treba priznati: postoji ekipa motiviranih, stručnih ljudi, različitih struka, koji su majstori, maheri u svom poslu. Ovo što danas imamo je i njihov rad, nije samo politička odluka. Tu su i vrelovodi, odrađeni u bliskoj suradnji Gradske uprave i Gradske toplane; i to smo dosta brzo riješili. Mislim da možemo govoriti o kvalitetnim ljudima koji rade dobar posao.

Na jednoj sjednici Vijeća ste izjavili da ima i ljudi koje biste, da možete, odmah otpustili.

– Ima. Preustroj smo radili u studenom i prosincu, bilo je to jedno dosta izazovno vrijeme. S obzirom na potrebe posla, s jedne strane, i s druge, na ljude koje imamo, odluka je bila da nećemo ići s otkazima, ali smo odradili promjene unutar sustava i nekim ljudima ponudili promjenu radnih mjesta. Prihvatili su i sačuvali radno mjesto. Generalno gledano, ono što me – neću reći proganja, ali je izazovno – jest element profesionalizacije unutar sustava, Gradske uprave i tvrtki; to ljudi znaju, vjerojatno sam im i dosadan, s tim nisam zadovoljan. Mislim da tu možemo puno više.

Čime niste zadovoljni?

– Konkretno: biti profesionalniji u svom poslu. Ako definiramo, dvije su razine: 1. da posao koji imaš, radiš bez da te stalno netko mora pratiti i prozivati ili pozivati, a 2. da živimo u vremenu gdje svatko na svom radnom mjestu mora stjecati neka nova znanja i vještine jer su i zahtjevi posla drukčiji. Mislim da, kad govorimo o profesionalnijem odnosu, tu ima puno prostora za ići naprijed.

Čiji su pročelnici i direktori?

Jesu li sadašnji gradski pročelnici, odnosno, pročelnice i jedan pročelnik, Vaš izbor?

– Jesu.

Apsolutno?

– Jesu.

A direktori?

– Stojim iza svojih direktora. Ne mogu ih uspoređivati s pročelnicima jer je njihova priroda posla drukčija, ali svi direktori imaju moje povjerenje. I kod tvrtki mogu ponoviti ovo što sam rekao za Upravu: hladni pogon funkcionira, tu se ne možemo žaliti, ali osobno smatram da sve tvrtke, ne mislim samo na direktore, nego sve ljude u njima, ipak mogu, ili bi trebali, biti svjesni da tu sigurnost koju imaju unutar gradskog sustava, na neki način treba i vratiti kroz malo angažiraniji pristup.

Gotovo na početku onog prošlog mandata posmjenjivali ste ih sve, ili većinu. Zašto?

– 2018. je došlo do promjene unutar rukovodećeg kadra.

Čega? HDZ-a ili…?

– Danas se vraćati u to vrijeme, nije… Reći ću nešto što je bio moj doživljaj u tom trenutku.

Konkretno: jesu li promijenjeni jer je to Damir Jelić tražio?

– Ja sam bio gradonačelnik i ne bi bilo korektno s moje strane upirati u bilo koga drugog. Odgovornost je moja. Ali isto tako, jasno je da je unutar političkog konteksta u kojem smo tada živjeli  došlo do različitog gledanja na funkcioniranje sustava. Ne treba zanemariti činjenicu, i tada sam to rekao, da ću kao gradonačelnik se malo više posvetiti projektima. Danas i uživamo u tome da sam s pozicije gradonačelnika se usmjerio ka realizaciji gradskih projekata…

A odmaknuo od politike?

– U tom trenutku da.

Različite struje, mišljenja, grupe

Različito gledanje jedne struje u HDZ-u i Vaše ili kako?

– Znam da zvuči deplasirano, ali ja ne bih pričao o strujama u HDZ-u.

Zašto? Zar ne postoje? I sad.

– Unutar HDZ-a postoje različita mišljenja, ljudi koji različito misle o pojedinim stvarima pa i o politici. Svima je jasno zašto postoji politika. Dao sam intervju te godine i rekao da će se grad razvijati ako ga stavimo iznad stranačkih interesa. I dalje smatram da je svrha postojanja HDZ-a i bilo koje stranke element upravljanja javnim dobrom. Ako govorimo o HDZ-u danas, mislim da smo otišli u dobrom smjeru, pomakli se prema tome da osvijestimo sebi da Gradska uprava i tvrtke i ustanove nisu tu zbog HDZ-a, nego građana i grada.

Je li takvo razmišljanje bilo u suprotnosti s većinom u vrhu karlovačkog HDZ-a tada i kakva je situacija sada? Jeste li bili premalo HDZ-ovac, a previše Karlovčanin?

– Ne bih tako rekao. Mislim da većina članova stranke nema dileme oko ovoga što govorim. Je li u jednom trenutku bio više naglasak na stranku nego na nešto drugo – o tom, po tom, o tome drugi trebaju govoriti, ja ne. Ono što mislim da je dobro i mogu to reći bez imalo uvijanja, je da smo 3 -4 koraka otišli naprijed na tragu ovoga što sam rekao: da stranka i članovi mora i može puno više osvijestiti da smo tu zbog javnog dobra. Politika je častan posao, izazovan i mi koji jesmo u politici trebali bismo biti puno afirmativniji. Ne bih volio da se sve svede na onaj negativan ili lošiji prizvuk politike. Ne treba od toga bježati, ali mislim da tu HDZ – o drugim strankama neću govoriti – mora preuzeti element odgovornosti i otvoreno promovirati pozitivne, važne vrijednosti koje svaka politika mora imati.

Je li bilo teže pobijediti oporbu u HDZ-u na unutarstranačkim izborima ili oporbu na lokalnim?

– Ja se trudim, ne znam koliko uspjevam, biti uključiv.

Možda Vam to zamjeraju u stranci?

– Trudim se biti uključiv i prema ljudima u HDZ-u koji možda sa mnom ne dijele neka mišljenja i prema oporbi. Naravno, čim idete na neki rezultat, možete razgovarati o pobjedi i porazu, ali ovdje to nije nužno. Tvrdim: što se tiče HDZ-a kao HDZ-a, i prije, a i danas, mi ne funkcioniramo na razini oporbe. Postoji, ili je postojao, kako god, dio ljudi koji smatra da HDZ se treba baviti putevima i grabama, a dio izgradnjom bazena. Moj stav je da je balans jedino rješenje. Nemamo problema u tom dijelu. Sve odluke koje donosimo, prvi inzistiram da se šire iskomuniciraju, svjestan odgovornosti koju imam, koju sam dobio na izborima. Mislim da HDZ po tom pitanju nema nikakvih problema.

Pričalo se da su svi kandidati za potpredsjednike stranke bili od Vaše bivše protukandidatkinje, da oni za gradske vijećnike nisu bili na Vašoj strani… Je li teško raditi s ljudima kojima ne vjerujete? Ili svima sada vjerujete?

– Bez bilo kakvog uvijanja, bili su izbori, prije, u kojima mi je protukandidatkinja bila moja zamjenica. Jasno je da su u tom trenutku postojale, u najmanju ruku, dvije grupe. Ali, vratit ću se na ono ključno: to je bila unutarstranačka, HDZ-ova priča i moj stav je bio, a potvrdilo se to i na zadnjim izborima gdje sam bio jedini kandidat, tko god da je bio, gdje god da je bio, što god da je mislio i radio, da mi te naše razlike otvoreno iskomuniciramo do kraja. Mislim da smo to i učinili i na tragu onoga što sam rekao maloprije – da se odgovornost stranke i stranačkih ljudi i stranačkih dužnosnika prema javnom dobru, prema gradu, prema građanima, stavi kao nešto što je osnovni motiv, je razlog što smo tu gdje jesmo. Ne vidim tu problem, dapače, ako ćemo govoriti o unutarstranačkoj demokraciji, mislim da smo u zadnjih 4-5 godina otišli naprijed. Svjestan sam da sam i kao predsjednik stranke i gradonačelnik najodgovorniji i to povjerenje koje sam dobio, i na unutarstranačkim izborima, a naročito na izborima za gradonačelnika, nastojim koristiti za dobro svih. Oni koji možda sa mnom ne dijele neke stavove –  to je do njih. Nastojim biti uključiv. Koliko uspijevam – o tom, po tom.

Svatko odgovara za ono što radi

Davno ste mi rekli da Vam Jelić nije „politički otac“. Imate li s njim ikakvog kontakta?

– Ne.

Je li Vam bio mentor?

– Ne.

Ima li prijateljstva u politici?

– On mi je jednom davno rekao da u politici nema prijateljstva. Što se tiče njegovog političkog puta, svatko odgovora za svoje, stoji iza onoga što je radio. Ja nisam i neću o Damiru Jeliću, na ljudskoj pogotovo, a ni političkoj razini reći ništa ružno. Popriličan broj godina smo zajedno radili, surađivali. Uvijek sam ja njemu, a i on meni, rekli što mislimo i mislim da je to bio fer i korektan odnos. U jednom trenutku, na tragu ovog što sam maloprije govorio, gdje je uloga stranke, grada, građana… smo se razišli. Damir više nije član HDZ-a tako da nemam tu što puno govoriti.

Moraju li direktori i ravnatelji gradskih tvrtki i ustanova biti članovi HDZ-a da bi bili izabrani na ta mjesta? Jedno mjesto ste prepustili stanci s kojom niste u koaliciji, nego programskoj suradnji. Treba li DP dobiti još koje? Krajem godine ističu mandati.

– Što se tiče izbora rukovodećeg kadra, odgovorno tvrdim da u ovom trenutku unutar HDZ-a svi dijelimo taj stav da nama trebaju ljudi i želimo promovirati ljude koji znaju posao.

Prednost je ako su u HDZ-u?

– Govorim o poslu. Ne treba bježati od toga da su neki ljudi poput mene i još mnogih izašli na izbore i tražili povjerenje građana. Mislim da nije dobro politiku u startu isključiti ili držati da je nešto posebno negativna. Stanje u Gradskom vijeću oslikava rezultate izbora, a naša suradnja s DP-om nije uvjetovana ničim. Znam da će to malo tko, pogotovo ljudi u politici vjerovati, ali kad smo razgovarali, nakon drugog kruga izbora, uvjet je bio da nema bilo kakvog uvjetovanja, da nešto jedno drugima moramo. Do sad je tako i bilo. Što se tiče izbora g. Ivke za direktora, on je djelatnik Čistoće, njegova ambicija da bude direktor nije sporna, kao ni bilo koga drugog. Nemojmo smetnuti s uma da ga je NO izabrao jednoglasno, a u njemu i jedan član NO koji nije član ni HDZ-a, ni DP-a, dapače, bio je na listi za Gradsko vijeće jedne druge stranke. Vlatko Ivka ima priliku pokazati što zna i umije, a ako ćemo govoriti o političkoj razini, onda je njegova politička odgovornost za funkcioniranje Čistoće.

Kad ističu drugim direktorima mandati?

– Ne ističu svima ove godine, dijelu. To je javni posao, kao što je i moj posao javan, to su javne tvrtke i građani imaju pravo na potpunu informaciju. U ovom trenutku svi direktori imaju moje povjerenje, ali ponavljam i u ovom slučaju: hladni pogon funkcionira, ali očekivanja su puno veća.

Što to znači?

– Znači da očekujem da direktori tvrtki, a onda i ljudi koje oni vode, stvarno osvijeste da njihova usluga mora biti najbolja u Hrvatskoj, u djelokrugu posla kojeg rade, a za građane najpovoljnija.

Hoćete li ih i dalje birati natječajima za koje se obično unaprijed zna kako će završiti ili?

– Tu postoji „kvaka“: nismo dužni raspisivati natječaje za direktore. Bila je i razmišljanje da li da se maknu; odlučio sam da će ostati. Upravo zbog toga da si onaj tko se ide kandidirati i ima ambiciju biti direktor, osvijesti da to nije njegova privatna firma, nego firma svih građana Karlovca.

Može on to osvijestiti, ali znamo kako…

– Tu se, očito, nećemo razumjeti. Nemojmo u startu…

Misliti da će netko biti loš jer se zna tko će biti? Nije stvar u tome, nego ako se zna rezultat natječaja i prije nego što je objavljen, čemu uopće natječaj?

– To što se zna rezultat prije nego što je nešto objavljeno, ne bih komentirao, stvarno.

Zato što je netko previše pričljiv?

– S jedne strane, svi ti ljudi koji jesu direktori ili žele biti direktori, i sad kad bismo išli po firmama, točno bismo znali tko želi, tko ne, ali ja ne bih u startu uzeo kao negativnu činjenicu da neki NO, kojeg imenuje netko tko je pobijedio na izborima…

Skupština, Vi.

– Ili, sad je bilo Gradsko vijeće, znači, opet politički izbor, da je to nešto negativno. Ne gledam tako. Sadašnji direktori gradskih tvrtki sve što rade, i dobro, i manje dobro, u konačnici se reflektira na politiku i mislim da je to u redu, nije to nekakav problem, neka se zna u toj političkoj vertikali tko je. Ponavljam – mislim da će nam to biti prilično izazovno u narednom vremenu, generalno, ne mislim samo na Karlovac – da su tu izloženost javnosti koju nose takve pozicije ljudi spremni prihvatiti, da ne kažem i žrtvovati, ljudi koji su pedalj, dva, tri… stručniji od drugih. To je možda za politiku najizazovnije: kako pridobiti interes ljudi koji nisu nužno članovi stranke, ali su unutar posla koji tvrtke rade, stručni, imaju motiva, kreativni su itd.

Pred izbore ste govorili o uključivosti, suradljivosti… Znači li ovo što ste sad rekli da ne biste imali problema s tim da su direktori nestranački ljudi ili iz drugih stranaka?

– Ne, ne bih imao problema s tim. Vraćam se na ono maloprije, da politika ima problem: da ljudi koji su nestranački, nisu vezani ni za kakvu političku opciju ili ne znam što, da su  spremni snositi moment političke odgovornosti koju donosi takva pozicija. Gledamo samo da je tamo neka politička stranka pobijedila na izborima i imenuje direktore, ali vraćam se na profesionalizaciju, mislim da će se u Hrvatskoj to morati dogoditi. Da budemo fer prema javnom sustavu od kojeg cijelo vrijeme očekujemo odgovornost, očekujemo od svih nas, od gradonačelnika do portira, da bude top u svakom pogledu, ali ‘ajmo im to onda i priznati. Mislim da kao društvo trebamo još neko vrijeme, a onda će je li netko ili nije u nekoj stranci, biti teme koje ne moraju biti nešto problematično ili loše.

Neboder, Selce, hotel

Što je s neboderom u Nazorovoj? Je li investitor odustao?

– Mislim da smo svi u gradu naučili dobru školu. S jedne strane smo imali eminentnog svjetskog arhitekta, s druge situaciju da je u startu  cijeli taj proces bio poprilično zatvoren i s razine Gradske uprave smo napravili dobru stvar jer smo stavili sve na stol javnosti. Investitor je odustao od nebodera onakvog kakav je bio zamišljen. S obzirom da se radi o privatnom vlasništvu, a opet i javnom interesu, Grad je preuzeo na sebe obvezu UPU. U međuvremenu je došlo do projektiranja drugog kolosjeka pruge, nastavak nakon Kupe dalje, tako da su tu sad u doticaju dva projekta. Vlasnik parcele ima namjeru graditi, ali uvjet Grada je da mora osigurati parkirna mjesta za tu građevinu. To onda uključuje podzemnu garažu i otežava, poskupljuje cijeli proces. Ne znamo u ovom trenutku kad bi on počeo i bi li. Mi smo maksimalno za suradnju, preuzeli smo na sebe i ovu obvezu prostorno-planskog dijela, ali uvjet je da ta građevina mora osigurati vlastita parkirna mjesta.

Treba li Grad nadoknaditi tvrtki Lana Commerce kakvu štetu?

– Ne. Barem do nas nije došla nikakva informacija da je pokrenut bilo kakav proces. Ponavljam što sam govorio od početka: maksimalno se držimo procedure, ona se može svidjeti nekome ili ne, ali mislim da je to jedini ispravan put i za samog investitora – sve, ne samo ovog – na koju se mogu pozvati i razvijati svoje investicije. Ne bih uopće govorio o investitoru, nego o hotelu. Zadnji naš razgovor, prije 3 – 4 mjeseca, bio je na tragu toga hoće li se graditi hotel. S njegove strane imamo obećanje da hoće.

Imamo li kakvih potencijalnih investitora za zonu Selce?

– Grad je dužan unutar zone otkupiti i urediti infrastrukturu, cestu. I od zemljišta u Grabriku koje prodajemo, sav ćemo novac usmjeriti na Selce, od toga ne odustajemo. Imali smo dva zainteresirana investitora, stranog i domaćeg, tvrtke koje se bave distribucijom i skladištenjem, te trgovinom i imam dojam da čekaju da mi odradimo svoj dio. Problem Selca je što je zemljište privatno. Naše službe su na raspolaganju za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa iako jedni i drugi smatraju da to mogu riješiti preko odvjetničkih kuća. Zona Selce je najpotentnija i najbliža realizaciji.

I jedina gradska u planu.

– Jedina koja ima UPU. U GUP-u će se otvoriti dio oko Drežnika, moramo vidjeti što s Mahičnom, ali to je ipak dugoročnija priča.

Trgovina, distribucija… Nedostaje li Karlovcu proizvodnih radnih mjesta?

– Zona Gornje Mekušje će dati dodanu vrijednost u tom smislu.

Tamo bi ukupno trebalo biti 350 zaposlenih.

– Da. S tim da, kad govorimo o proizvodnji, vidi se to i kod velikih sustava, dosta toga ide prema automatizaciji i interes je grada da obrazovni kapaciteti koje imamo na neki način budu podloga ili da se gospodarstvo prepoznaje u njima. Naravno, umijeće je balansirati između velikih gospodarskih sustava i malog i srednjeg poduzetništva, a tu, mislim, Karlovac ipak ima više prostora. Što se tiče velikih sustava, mislim da smo poprilično „posloženi“, a izazovno je malo i srednje poduzetništvo. To onda generira dobre poslove, ali i dobro plaćena radna mjesta.

Neće ići bez kredita

Koja tri projekta ćete sigurno završiti do kraja mandata?

– Ono što je dobro, iako na prvi pogled izgleda statično, su rekonstrukcije. U prošlom mandatu ozbiljno smo „zagrebali“ i mislim da ćemo u ovom završiti: rekonstrukcija Radićeve, Edisona, vrelovoda.

Ali, to smo na početku rekli da se poklopilo…

– Govorim o onome što gradski proračun čeka. Bez uvijanja, mi smo silna vlastita sredstva za to odvojili.

Jesmo prezaduženi?

– Ne. Premda se sa mnom neki neće složiti, tu je bivši gradonačelnik stvarno bio na nivou. Često mu se znalo prigovarati da se moglo zaduživati, zaduživati… On je tu bio jako konzervativan, a i mi smo.

Kolika je zaduženost Grada? Može do 20 posto.

– Nekih 7 posto. Dosta smo novca rezervirali u projektima, tako da nam ostaje taj element zaduživanja. Očekujem da ćemo do kraja mandata imati novu školu i vrtić u Luščiću, mislim da je to za grad jednako bitno kao i svako radno mjesto. Volio bih i da ovu cestu u Selcu riješimo, mislim da nam je to ključ te priče. A za ITU mislim da ćemo do kraja godine imati jasne kriterije koje propisuje EK vezano za financiranje i onda ćemo, početkom 2023., imati jasniju sliku što od planova koje imamo realizirati. Tu dolazimo do prostora za zaduživanje, taj novac će nam sigurno trebati za sufinanciranje tih projekata.

Baš volite Thompsona ili ste na koncert 30. svibnja išli onako?

– Ne mogu reći da ga volim, ali slušam, ima nekih pjesama koje su mi baš dobre.

Što još slušate?

– Ja sam tu dosadan, nije baš da mijenjam ukus. Gibonni, on mi je zbog tekstova više izazovan, nego zbog glazbe. Ja sam u glazbi više tekstualan tip. A i Parni valjak, Prljavo kazalište, Crvenu jabuku… to mogu slušati u svako doba. To je moja romantična duša.

Hoće romantična duša doći na svoje s Grašom za rođendan grada?

– Nije da ga svaki put tražim… Mislim da je to široka priča i da će veći broj ljudi, ne samo iz Karlovca, doći k nama da proslavimo rođendan.

Želite li još jedan mandat gradonačelnika?

– Kad danas gledam kako stvari idu i koliko smo truda i rada uložili i da ima još nekih stvari za koje smatram da sam dužan građanima – želim.