Nakon brojnih poništenih natječaja, danas je u Karlovcu potpisan ugovor o rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac, vrijedan 2,7 milijardi kuna. Strabag AG, Strabag d.o.o., Strabag Rail a.s. i AŽD Praha s.r.o. radove na dionici dugoj 44 kilometra će početi u roku 42 dana i završiti za 30 mjeseci. Vlakovi će nakon toga tom dionicom voziti brzinom do 160 km/h.

Rečeno je to na svečanosti u Karlovcu, na kojoj je Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture napomenuo da ovaj ugovor označava nastavak aktivnosti na nizinskoj pruzi, čija je izgradnja jedan od strateških ciljeva.

– Iako je HŽ Infrastruktura u ovom trenutku nositelj brojnih projekata, ovaj ima poseban značaj. Osim što njime nastavljamo modernizaciju na Mediteranskom koridoru, konačno i započinjemo ono što je bila dugogodišnja želja i plan, koje je tek ova Vlada uspjela realizirati: početak izgradnje pruge od Zagreba prema Rijeci. Projekte koje provodimo na tom pravcu, jednom od najprometnijih u Hrvatskoj, provodimo ne samo zato što njihovom realizacijom osnažujemo željeznicu i mijenjamo prometnu sliku Hrvatske, nego i osiguravamo uvjete za dodatno povećanje kapaciteta Luke Rijeka, a time i temelje za jačanje hrvatskog gospodarstva, izjavio je Kršić.

Hrvatski Leskovac – Karlovac je jedna od dionica Mediteranskog koridora, za koju je od 2,7 milijardi kuna iz EU stiglo 85 posto bespovratnih sredstava. Dio je to velikog investicijskog ciklusa u željeznicu, najavio je ministar ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, što nas čeka iduće desetljeće.

-Kad govorim o prometnoj infrastrukturi – bit će naravno i u drugu prometnu infrastrukturu – idućih desetak godina bit će najviše  ulaganja u željeznicu; to je desetljeće željeznica. Želimo da Hrvatska, kao što ima modernu autocestovnu infrastruktru, ima i željezničku, na zavidnoj europskoj razini kao neke druge zemlje, izjavio je Butković.

Važno je da modernizacija željeznice, ocijenio je premijer Andrej Plenković, ide u korak s vremenom, a pruga Hrvatski Leskovac – Karlovac donijet će bolju povezanost Zagreba i Karlovca i biti realizirana 2025.

Svi ovakvi projekti pridonose i boljem gospodarskom razvoju i prometnoj infrastrukturi, ali i jačanju Hrvatske kao prometnog čvorišta, zaključio je Plenković.

Ova će pruga za Karlovac biti razvojni skok, ocijenio je gradonačelnik Damir Mandić, koji očekuje da će grad postati još poželjniji za život.

– U gradu Karlovcu se provode projekti o kojima smo desetljećima razmišljali i nadali im se: sustav obrane od poplava, obilaznica Turnja, a ovo je projekt koji će sigurno Karlovcu donijeti razvojni skok! Naravno da je on nacionalni projekt i dio Nizinske pruge, ali što se tiče nas u Karlovcu, 2. kolosjekom grad će dobiti drugu dimenziju. Nama otvara mogućnost spajanja 2. kolosjeka i gradskog prijevoza tako da kroz 2-3 godine mislim da će Karlovac biti još poželjniji za život nego što je sad, kazao je Mandić.

Puno će ova pruga značiti cijeloj županiji, napomenula je županica Martina Furdek Hajdin, ne samo putnicima, nego i gospodarstvu.

– Mi se ovdje fokusiramo na putnički prijevoz jer znamo da su dnevne migracije učenika, studenata i ljudi koji rade u Zagrebu vrlo česte. Znamo da je željeznica, kada je kvalitetna, puno prihvatljiviji ekološki i vremenski prijevoz, a ovime će ona takva i postati. Gospodarski ne moram govoriti što znači, a mi ćemo, kao centar prerađivačke industrije, zasigurno i od transporta imati velike koristi, rekla je županica i poželjela realizaciju projekta u zadanim rokovima i vrijednostima.

Osim već spomenute rekonstrukcije i obnove postojeće željezničke pruge te izgradnje drugoga kolosijeka, predviđa rekonstrukcija kolodvora Hrvatski Leskovac, Jastrebarsko i Karlovac, dok će se kolodvori Horvati, Zdenčina i Draganići prenamijeniti u stajališta, a rekonstruirat će se i postojeća stajališta Mavračići, Desinec, Domagovići i Lazina. Osim toga, rekonstruirat će se svi postojeći mostovi, vijadukti i drugi objekti na trasi dionice. Izgradit će se tri nova podvožnjaka i četiri nadvožnjaka umjesto željezničko-cestovnih prijelaza, dok će se preostali postojeći prijelazi rekonstruirati.

Rekonstrukcija željezničke pruge uključuje i obnovu i modernizaciju stabilnih postrojenja električne vuče, signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, a najveća dopuštena brzina po završetku projekta bit će 160 km/h.