
Papinska misijska djela ustanova su Katoličke crkve. Dok je nacionalna ravnateljica Karlovčanka sestra Ivana Margarin, Prečasni Matija Pavlaković postao je ravnatelj Papinskih djela za Zagrebačku nadbiskupiju, a službu će preuzeti krajem kolovoza od svoga prethodnika mons. Jurja Jerneića. Riječ je o ustanovi koja pomaže djelovanje misionara u siromašnim i nerazvijenim zemljama Afrike, Azije, Južne Amerike i Oceanije. U Zagrebačkoj nadbiskupiji je oko 15 misionara, a raspršeni su po cijelome svijetu.
-Ljudi koji posebno osjećaju Božji zov da idu u zemlje trećega svijeta odlaze i tamo navješćuju Krista. Osnivaju kršćanske zajednice, šire kršćansku vjeru, a uz to ide osnivanje bolnica, ustanova za školstvo. Posebna skupina su djeca bez roditelja. To su krajevi koji su pogođeni siromaštvom, glađu. Misionari tamo djeluju pokrštavajući narode, a istovremeno šireći kulturu, rekao je preč. Pavlaković.
Dok je uloga misionara osnivanje novih kršćanskih zadaća i omogućavanja osnovnih životnih potreba, uloga ravnatelja je raditi na promociji misijskih djela u župama Zagrebačke nadbiskupije.
-Ja u biti kao novi ravnatelj sam zadužen za propagiranje i širenje misijskoga duha u župama Zagrebačke nadbiskupije. Koordiniram taj rad, osnivamo misijske zajednice, ako još ne postoje u svim župnim zajednicama. Ako postoje surađujem s predstavnicima iz te župe. Radimo duhovne obnove, pokušavam kroz određene mjesece animirati mlade i cijelu zajednicu za sakupljanje sredstava za pomoć misionarima i misionarkama i sve to pod Nacionalnom upravom papinskih misijskih djela koja je u Zagrebu.
Osim što će preuzeti brigu o papinskim misijskim djelima, prečasni Pavlaković i dalje vrši službu rektora Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu. Iako je duhovnih zvanja sve manje i manje, postoje mladići koje već u ranoj dobi privlači svećenički poziv.
-Moram priznati da je u zadnjih 10-ak godina broj sjemeništaraca u padu kako u Zagrebačkoj nadbiskupiji, tako i diljem naše Domovine i u BiH. Primjera radi, 2016. godine je bilo u Hrvatskoj i Bih 128 sjemeništaraca, a ove je 61 i broj je u konstantnom padu. No činjenica je da Bog nije zvao samo Petra, Andriju i apostole u prvih kršćanskih vremena, već zove i danas. Djeca se odazivaju. Za novu školsku i sjemenišnu godinu upisali smo pet sjemeništaraca, kazao je rektor.
Sve je češće da se muškarci u kasnijoj dobi odazivaju svećeničkom pozivu.
-U bogoslovije nam dolaze ljudi koji su završili određeni fakultet, radili u struci, i onda u datom trenutku života nešto se u njima dogodilo i kreću putem svećeništva. Završila je 100godišnja tradicija, a to je da imamo veliki broj djece u obitelji, da se unutar obitelji moli, da je u obitelji molitvena klima koja daje naslutit da bi iz te obitelji moglo doći do svećeničkog zvanja i onda je normalno da dijete nakon osnovne škole odlazi u sjemenište, bogosloviju i postaje svećenik.
Iako je velečasni Matija na dvije značajne crkvene funkcije, Karlovčani ga ponajprije znaju kao dobrog i perspektivnog rukometnog golmana. Iako danas ne igra kao nekada, ističe kako su mu sportska disciplina i upornost pomogli na svećeničkom putu.
-Svakako da mi je rukomet puno pomogao u mojoj formaciji kroz osnovnu i srednju školu, a kasnije i na fakultetu. Budući sam bio kadetski i juniorski reprezentativac Hrvatske uvijek sam gledao kroz moje obrazovanje da prezentiram svoje mjesto, grad i državu, budući sam studije završio u Italiji. Susreti s profesorima su mi uvijek podsvjesno izgledali kao jedna rukometna utakmica, gdje ja želim pobijediti svoga profesora u znanju i dobro proći ispit. Kroz rukometne pobjede i poraze naučio sam, isto tako, da život nisu samo ruže, već i trnje i da se moraš dobro pomučiti ako želiš doći do određenoga cilja.
Karlovčanin ističe kako i danas prati rukomet, osobito europsku ligu, a upoznat je i s igrom HRK Karlovac. Ističe da s obzirom na skromna sredstva i gotovo kadetskom momčadi Karlovac sjajno plovi u ligi u kojoj igra, te kako je to samo po sebi veliki uspjeh. No zaključuje kako se u rukomet, odnosno u sport, slabo ulaže, te kako je 90ih po tom pitanju bilo bolje.