Dugoreško Vijeće jednoglasno je danas prihvatilo anekse ugovora s belgijskom tvrtkom Lindbergh Care kojim im odobrava produženje roka za početak gradnje doma za starije i nemoćne osobe, smanjenje broja jednokrevetnih soba i mogućnost gradnje u fazama.
Udovoljili su tako zamolbi investitora koji je pojasnio što se sve događalo od 2019. i zbog čega gradnja nije započela 2020. pa završena ove godine.
Razlozi su, osim izmjene projekta i dozvola, i pandemija COVID-a i kriza i rat u Ukrajini, cijene građevinskog materijala, problemi u isporuci…
Sve to, po riječima Hilde Marie Bosmans, odrazilo se na realizaciju planiranog projekta u koji je, iako izgradnja još nije ni počela, već uloženo 11 milijuna kuna. Planirana cijena izgradnje doma, pak, sa 67 milijuna kuna, otišla je na 90 milijuna.
– Budućnost donosi neizvjesne ishode, ali stati nije naša opcija. Molimo da ujedinimo snage i vidimo što možemo učiniti unatoč krizi, poručila je Bosmans.
Vijećnici su odlučili prihvatiti aneks ugovora i poručili da im je drago da belgijski investitori nisu odustali.
– U idućih godinu dana želimo vidjeti ozbiljnu nakanu da počnete izgradnju i za tri godine ne bi trebao biti problem da završite. Svjesni smo nepoznanica u cijelom svijetu, rekao je predsjednik Vijeća Miroslav Furdek, a vijećnici potom odlučili prihvatiti anekse ugovora.
Po njima, gradnja doma u Tušmeru treba početi najkasnije do 30. prosinca iduće godine i biti završena u tri godine. Ne bude li, penali koje Lindbergh Care mora platiti Gradu su 400.000 kuna.
Po mišljenju gradonačelnika Tomislava Boljara, najgore što se Gradu može dogoditi jest da, odustane li se od doma, na kraju ispadne da su livadu iznajmili za 1,5 milijun kuna. Nada se da će se situacija poboljšati u idućih godinu dana, a investitori napraviti u fazama najprije dom, a onda naselja s apartmanima.
– Nama je to izuzetno bitno zbog cijele slike koja se radi, ali i 50-ak zaposlenih, ljudi koji dolaze posjetiti svoje, cijeli motorić koji bi trebao pomoći razvoju grada, napomenuo je.
A donio bi i različite druge mogućnost, od povezivanje budućeg doma i dugoreške bolnice nadalje. Projekcije pokazuju visoku cijenu smještaja u takvom domu, koju bi malo koji hrvatski umirovljenik mogao plaćati, no osim onih koji bi to doista mogli sami, Boljar planira da Grad sufinancira smještaj dugoreškim umirovljenicima.
– To je plan kad se dom napravi. Želimo, kao za vrtiće, subvencionirati smještaj naših građana u domu. Ali, ako se gleda šire, bazen je 2 milijuna ljudi za 100-150 korisnika. Znači da je onda cijena za njih prihvatljiva, rekao je Boljar.
Želja Lindbergh grupe, po riječima direktorice Lindbergh Care Croatia Maje Matanić Vautmans, nije napraviti luksuzan dom, nego kvalitetan.
– Naša ideja je da pružimo veći komfor korisnicima, da imamo i angažman medicinskog kadra, ali želimo cijenu prihvatljivu za sve. Aktivno surađujemo s Ministarstvom i tražimo smanjenje PDV-a za ovaj sektor; on je 25 posto, u drugim članicama EU negdje je i 0, u Belgiji je 13 posto. Tako bismo došli do cijene prihvatljivije širem krugu ljudi nego što je danas. Ima nekoliko frontova na kojima se može djelovati, napomenula je Matanić Vautmans.
