Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije (JURRA) i Europe Direct Karlovac u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) organizirao je stručni skup ‘Poljoprivreda budućnosti Karlovačke županije’. Tema skupa odnosi se na to kako će izgledati pametna poljoprivreda u Karlovačkoj županiji, ali i cijeloj Hrvatskoj i Europi.

– Ja sam pobornik toga, pošto dolazim s područja informacijskih tehnologija, a one se već primjenjuju, postoje softverska rješenja, pametna rješenja, ali idemo dostići ono što ima Amerika, a to je informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u poljoprivredi između 20 i 80 posto, dok Europa još nije došla niti do 20 posto. Veliki je tu prostor i zato se naziva pametna poljoprivreda- od ispitivanja zemljišta, korištenja dronova, odabira sjemena itd. Puno je mogućnosti primjene informacijskih tehnologija tako da ja pozitivno gledam na budućnost, kazao je ravnatelj JURRA-e Vilko Klasan.

Poljoprivednik Zdenko Močnik kazao nam je kako nije primijetio da Županija radi u smjeru zadržavanja postojeće proizvodnje.

– Za modernizaciju sam i za uvođenje novih kultura, ali prehrambenu ovisnost možemo spriječiti samo proizvodnjom zdrave domaće hrane. Znači, iskoristiti prirodne resurse koje Karlovačka županija ima za stočarstvo, povrćarstvo i slično, nema za neko krupno ratarstvo, ali s tim alternativama teško da ćemo… Proizvodnju hrane možete bazirati kada imate sređeno poljoprivredno zemljište. Najprije treba etabliranim poljoprivednicima omogućiti zemljište, onda im treba pomoći da dođu do navodnjavanja te im treba osigurati plasman njihovih proizvoda, kazao je Močnik.

Marijana Blažić s Veleučilišta u Karlovcu predstavila je zajednički projekt Veleučilišta i Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije kojim se želi dati dodana vrijednost primarnoj proizvodnji u Karlovačkoj županiji, a radi se o proizvodnji mlijeka, mesa i šumskih plodova.

– Cilj je da tu primarnu proizvodnju zadržimo u Karlovačkoj županiji. Kroz poslovni centar u Cetingradu i Krnjaku bi se napravili novi proizvodni pogoni a u suradnji s Veleučilištem u Karlovcu i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku bi se radio razvoj novih proizvoda i naglasak bi bio na iskorištavanju nusproizvoda prehrambene industrije, rekla je Blažić.