Danas zvuči gotovo nevjerojatno, ali prije 10 godina, krajem listopada 2012., u evidenciji Zavoda za zapošljavanje u Karlovcu je bio 11.331 nezaposleni stanovnik Karlovačke županije. Kraj prošlog mjeseca na Zavodu je dočekalo 2.334 njenih nezaposlenih stanovnika.
– Trenutno je broj nezaposlenih rekordno nizak i dalje pada. Usporedbe radi, Karlovačka županija je najviše ikad imala 17.000 nezaposlenih, sada ih je oko 2.300, u Karlovcu 850, kazala je predstojnica Područnog ureda HZZ u Karlovcu Ivana Mehle.
Naravno, na smanjenje broja nezaposlenih utjecao je i smanjen broj stanovnika županije, ali postoji i dobar razlog: rast broja zaposlenih.
– Definitivno raste broj radnih mjesta i ljudi se zapošljavaju. Sigurno ima prostora za razgovor i gdje su ostali: jesu li otišli raditi negdje u Europu, da li sami traže posao? Činjenica je i da broj djece u školama se godinama smanjuje i sve to kad se zbroji, stavlja nas u poziciju gdje jesmo. Ima u evidenciji i ljudi koji nisu sposobni za rad, kraće ili duže vrijeme tako da ovih 2.350 ljudi nisu odmah spremni za rad tako da imamo puno potreba za radnicima koje ne možemo zadovoljiti, rekla je Mehle.
Ne traže svi poslodavci radnike preko Burze, posebno onih zanimanja kojih kronično nedostaje, ali top lista najtraženijih u Karlovačkoj županiji izgleda ovako:
– Od jednostavnih zanimanja, traženi su radnici na proizvodnoj liniji, oni su podrška prerađivačkoj industriji koja zapošljava najviše ljudi, zatim čistačice, radnici u održavanju…Od srednjoškolskih zanimanja: medicinske sestre, vozači, CNC operateri, bravari, dok se na razini studijskih traže više medicinske sestre, odgojitelji, liječnici – to poslodavci traže, navela je.
No, posredovanje u zapošljavanju nije više glavni posao Zavoda za zapošljavanje. Mehle napominje da je, u stvari, njihov najpoznatiji odjel onaj za aktivne mjere zapošljavanja.
– Ja bih istaknula da u posljednje tri godine, obuhvaćajući i mjeru očuvanja radnih mjesta u koroni, isplatili smo ogromna sredstva, 400 milijuna kuna plasirali poslodavcima za očuvanje radnih mjesta i redovne mjere – obrazovanja, stalne sezonce, pripravništvo, javnog rada, samozapošljavanja. Treba provjeriti kome smo dali i jesu li ta sredstva utrošena kako namjenski trebaju biti. Time se najviše bavimo, to je možda 80 posto našeg poslovanja, a to je nešto čime se „stari“ Zavod sigurno nije bavio, ispričala je Mehle.
I dobri smo u korištenju tih mjera – namjenski nije utrošeno oko 3 posto isplaćenih sredstava.
