Profesorica dr. sc. Marijana Blažić s Veleučilišta u Karlovcu je dobitnica državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti u području biotehničkih znanosti u 2021. godini. Također, prva je nastavnica na Veleučilištu u Karlovcu koja je do sada osvojila ovakvu nagradu. Razgovarali smo s prof. Blažić koja nam je otkrila kako je oduvijek bila zaljubljenik u znanost i mogućnosti koje ona pruža, u smislu profesionalnog, ali i osobnog razvoja.
– Dinamičnost moga posla je izazovan zadatak, ali u konačnici jako ispunjen lijepim suradnjama i pozitivnim rezultatima. Zahvalna sam što se mogu baviti onime što volim i u isto vrijeme dijeliti svoje znanje, a uz malo sreće, inspirirati i buduće generacije, rekla je prof. Blažić.
Ovakva nagrada mnogo joj znači.
– Državne nagrade za znanost dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Iako je nagrada dodijeljena za prošlogodišnje aktivnosti, ipak su ovi rezultati postizani tijekom zadnjih puno godina u suradnji s mojim bliskim suradnicima. Ova nagrada predstavlja potvrdu mog dugogodišnjeg profesionalnog rada i angažmana te mi daje poticaj za daljnji napredak. Iznimno sam sretna što je prepoznat moj rad i što sam prva nastavnica na Veleučilištu u Karlovcu koja je osvojila ovakvu nagradu te time inspirirala svoje suradnike da ustraju u znanstvenoistraživačkom radu i promociji znanosti.
Dekan Veleučilišta u Karlovcu Ivan Štedul potvrdio je kako je ovo prva takva nagrada koja je pripala Veleučilištu i nije skrivao ponos.
– Sjajno je ovo jer vidimo da se i na veleučilištima jako brine o znanosti i da veleučilišta sa svojim nastavnim kadrovima imaju veliki potencijal upravo u području znanosti, promidžbe znanosti, popularizacije među mlađom populacijom i studentima. Vrlo smo ponosni na našu Marijanu i veseli što je upravo ona dobila tu nagradu, a preko nje i Veleučilište u Karlovcu, rekao je dekan Štedul.
Na Veleučilištu u Karlovcu Blažić radi više od 15 godina te je kontinuirano napredovala iz zvanja asistenta, preko predavača u profesora visoke škole. Uz obavezna nastavna zvanja birana je i u znanstvena zvanja koja su za djelatnike Veleučilišta neobavezna.
– Puno je aktivnosti i puno međunarodnih suradnji ostvareno na tom putu, kao na primjer pet nagrada na INOVI – Hrvatskom salonu inovacija s međunarodnim sudjelovanjem te brojne suradnje sa četiri Sveučilišta u Argentini, Sveučilištem Cagliari na Sardiniji i dr. Stvaralo se i gradilo. Ovom prilikom zahvaljujem svim mojim suradnicima koji su se pronašli na tom putu i imali iste ciljeve i želje.
Godišnju državnu nagradu za znanost profesorica Blažić dobila je s obzirom na rad na mnogim projektima Odjela Prehrambene tehnologije Veleučilišta u Karlovcu. Tu je Atrij znanja, njihov najveći i najvrjedniji projekt, zatim MILK-ED Erasmus K2 međunarodni projekt, a kraju privode i jedan od većih projekata naziva “Modifikacija procesa zrenja i razvoj proizvoda na bazi sirutke – SIRENA”. Osim toga, partneri su u provedbi međunarodnog projekta “AgriNext” u kojem sudjeluje nekoliko zemalja: Hrvatska, Slovenija, Irska i Španjolska. Međutim, u isto vrijeme rade i na pisanju i prijavama novih projekata, pa su tako prijavili veliki znanstveno istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost u suradnji sa Sveučilištima iz Argentine i Italije u kojem planiraju nastaviti istraživanja temeljena na rezultatima projekta Sirene.
Među mnogobrojnim projektima i radovima Marijane Blažić ističe se i slikovnica pod nazivom Sirolandija kojoj je cilj promicanje kulture konzumacije sira kod djece. Kroz slikovnicu je na primjeren način najmlađima objašnjena dobrobit konzumacije sira, proces njegove proizvodnje, osnovne vrste sireva te zemlje svijeta koje su najveći proizvođači sira. Tu su i najpoznatiji hrvatski sirevi. Slikovnica je namijenjena djeci svih uzrasta, ali i odraslima koji se na zabavan i ilustrativan način mogu upoznati s najpoznatijim sirevima svijeta i Hrvatske, a objavljena je na hrvatskom i engleskom jeziku.
– Ideja za slikovnicu je nastala sasvim slučajno, kada sam na jednom ručku zaključila da u Hrvatskoj postoje brojne slikovnice raznih tematika ali da ne postoji slikovnica o siru! U suradnji sa dragim ljudima iz Hrvatske mljekarske udruge ideja o Sirolandiji realizirana je vrlo brzo. Ideju je u stvarnost pretočila Jelena Shaugnessy, koja je osmislila i pripremila tekst, te ilustratorica Mateja Boljar, koja je slikovno obogatila djelo, ispričala je prof. Blažić.
