Točno su dvije godine otkako je potres magnitude 6.2 prema Richteru pogodio Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom tri kilometra jugozapadno od grada Petrinje. Epicentar potresa bio je u Strašniku. Dubina potresa iznosila je 10 km. Majske Poljane naselje su najteže pogođeno potresom, a ostale su oštećene gotovo sve kuće dok su mnoge i srušene. Također je naselje s najviše žrtava potresa; od sedmero žrtava, petero ljudi poginulo je u tom naselju pri urušavanju obiteljske kuće. Ostale dvije žrtve bile su u Petrinji i Žažini pored Lekenika.

U 12:19 sati zauvijek se promijenio život lokalnog stanovništva. Emocije ne blijede, a u ljudima se razvio strah koji će ih pratiti gotovo cijeli život. Posjetili smo Petrinju čiji su nam stanovnici sa suzama u očima opisali sadašnju situaciju.

– Ja sam bila na selu. Onda mi je umro partner s kojim sam živjela. Dečki su me izbacili pa sam otišla u vojarnu i iz vojarne došla tu. Emocije su nikakve. Nemam nikakvu financijsku pomoć. Imam samo svoju malu sirotinjsku mirovinicu i to mi je sve. Svakako proživljavam dane. Da nemam tu malu sirotinju, ne znam kako bih proživjela, rekla je Katica Premur.

– Od samog početka sam u kontejneru. Ništa se ne radi na temu potresa. Konkretno, oni ništa ne rade. U dvije godine 6 kuća je obnovljeno. Ovi stanovi koji se grade, prvo treba reći za koga su. Jer mi smo sve izgubili. Nama su stanovi samljeveni. Znači, trebaju reći za koga su, kad će to biti i hoće li uopće biti, a ne oni nama ovo – ono. Ti ništa ne razumiješ. Bolje je biti u svom stanu, a ne u kontejneru za vrijeme blagdana. Naši kontejneri su mali. Imam samo socijalnu pomoć, a inače volontiram. Idem za starije u ljekarnu i pomažem im. Moja dobra volja jer nema tko, dodala je Aleksandra David.

– Spora je gradnja. Ima puno ljudi koji su u kontejnerima. To sve propušta, prokišnjava. Kuće se slabu obnavljaju. Ja sam, hvala Bogu, u super situaciji. Nemam štete. Takve sam valjda sreće. To je jako velik stres za ljude. Ide auto po cesti i već osjetim strah. Sad već neko vrijeme se ne osjećaju podrhtavanja tla, izjavio je Janko Vidović.

Od posljedica potresa svoj život je izgubilo sedmero ljudi te je došlo do značajne materijalne štete u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim mjestima, a lokalno stanovništvo ogorčeno je sporim procesom obnove. Mnogi od njih nemaju niti jedan oblik pomoći, a velik broj njih morao je dizati dodatni kredit kako bi donekle obnovili svoje kuće ili stanove. Tjednima kasnije, velik broj ljudi spavao je u kombijima i automobilima, a još uvijek je velik postotak onih koji su ovisni o životu u kontejnerima.

Cijelu Hrvatsku tada je najviše potresla vijest da je život izgubila 13-ogodišnja Laura Cvijić koja je ujedno bila najmlađa žrtva katastrofalnog potresa u Petrinji. Pronađena je bez ikakvih znakova života zatrpana ispod dijelova urušene zgrade. Na mjestu gdje je zauvijek zatvorila oči, ljudi i danas pale svijeće te se prisjećaju vječnog Laurinog dječjeg osmijeha.

– Moje emocije su jako žalosne, tužne. Što da vam kažem? Ništa se ne događa. Petrinja je takva kakva jest. Mi si pomoći ne možemo. Za vrijeme potresa bila sam na poslu no ni danas nije ništa bolje nego danas. Digla sam kredit i onda je sve dobro. Inače, sve je prokislo sa svih strana. Nema financijskih pomoći. Nemam riječi za neka pitanja, oprostite. Traume su ostale poslije rata, a sad će ostati još veće. To vam ja jedino mogu reći kao što i sama imam traume. U liječničkom sam sustavu, tako da, evo, što da vam kažem, tvrdi Nada Kosturin.

– Emocije su iste kao i prije dvije godine. Jako je teško, tužno i ništa se ne događa, nažalost. Tog dana sam bio na trgu kod stare robne kuće. Moja kuća čeka već dvije godine konstukcijsku obnovu. Nisam zadovoljan no moram biti stpljiv. Stprljen spašen, kažu ljudi, istaknuo je Silvio Krpečić.

Prije dvije godine počela je petrinjska serija potresa koja nije sasvim utihnula ni u 2022. godini. Najjači potresi ove godine, nijh šest, bili su magnituda između 3 i 4, objavila je Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Tijekom dvije godine pojačane seizmičke aktivnosti petrinjskog epicentralnog područja zabilježeno je više od 16.000 potresa magnituda manjih od 2.0 (potresi koji su se dogodili u u 2022. godini su analizirani preliminarno, uz korištenje rezultata automatske lokacije potresa).

U petrinjskoj seriji potresa, prema opisnoj klasifikaciji po procijenjenom maksimalnom intenzitetu potresa u epicentralnom području, dogodili su se sljedeći potresi magnituda većih od 2.3 (do 26. prosinca 2022.):

– 1 razoran potres (glavni potres koji se dogodio 29. prosinca magnitude M6.2, bio je intenziteta VIII stupnjeva  EMS ljestvice)

– 10 jakih potresa (od VI stupnja do VII stupnja EMS)

– 24 prilično jaka potresa (od V stupnja do VI stupnja EMS), od kojih su se dva dogodila tijekom 2022.g.

– 95 umjerenih potresa (od IV stupnja do V stupnja EMS), od kojih se 15 dogodilo tijekom 2022.g.

– 1349 slabih  potresa (intenziteta od III stupnja do IV stupnja EMS ljestvice), od kojih se 90 dogodilo tijekom 2022.g.

Danas Petrinju obilježavaju epiteti poput tuge, razočaranja, beznađa, straha i umora. Osim materijalne i financijske štete, tu su brojni zdravstveni problemi koji se vjerojatno nikada neće riješiti. Traume su prisutne, a za sobom su donijele depresiju, anksiozni poremećaj, PTSP, napadaje panike i brojne druge bolesti te poremećaje. Kuće i stanovi će se izgraditi, uspomene će se čuvati duboko u ljudskim dušama, ali zdravlje ljudi nitko nikada neće moći kupiti niti vratiti živote stradalih osoba.