Noć muzeja i ove je godine održana u Karlovcu, u sklopu koje manifestacije je na nekoliko lokacija održan bogat program. Tako je na Starom gradu Dubovcu predstavljen Katalog numizmatičke zbirke MGK, a javnost je mogla odslušati i sjajno predavanje dr.sc. Tomislava Bilića o važnosti krzna kune kao platežnog sredstva. Razgledavanje branič-kule tradicionalno je bilo održano pod stručnim vodstvom, a ugostili su i izložbu posvećenu povijesti čokolade zagrebačkog Muzeja čokolade.
Mateja Galetić, kustosica Arheološkog odjela, za Trend medije rekla je nešto više o Katalogu numizmatičke zbirke MGK.
– Katalog numizmatike izašao je krajem 2022. godine pa smo odlučili da ćemo u ovoj prigodi promovirati Katalog i održati prigodno predavanje, s obzirom na to da smo prije petnaestak dana ostali bez kune, stoga smo joj i na ovaj način nastojali posvetiti još malo pažnje, prikazom svih kovanica iz muzejskog fundusa, kazala je Mateja Galetić, kustosica Arheološkog odjela
Predavanje na temu krzna kune kao srednjovjekovnog platežnog sredstva održao je dr.sc. Tomislav Bilić, muzejski savjetnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, koji je istaknuo važnost kune kroz povijest. Do nedavno kuna je bila službena valuta u Hrvatskoj, a u svojem predavanju Tomislav Bilić govorio je o povijesnim izvorima, okolnostima, događajima i povijesnim ličnostima koji su doveli do toga da kuna 1993. bude izabrana za službenu valutu Republike Hrvatske.
– Kunino krzno služilo je kao platežno sredstvo u ograničenom kontekstu, tj. služilo je za plaćanje danka u 11. stoljeću na otoku Cresu te se vjeruje da je služilo za plaćanje jedne vrste poreza, tzv. marturine. Dakle, krzno kune nije bilo uobičajeno platežno sredstvo već se radilo o novcu posebne namjene, pojasnio je Tomislav Bilić, muzejski savjetnik Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U sklopu noći muzeja Galerija „Vjekoslav Karas“ prikazala je bogatu kolekciju obitelji Sumina, uz stručno vodstvo kolekcionara, zaljubljenika u umjetnost, Karlovac i rijeku Kupu. Do 28. veljače možete se tako susresti s ponajboljim djelima Ljube Babića, Vjekoslava Karasa, Menci Cl. Crnčića, Slave Raškaj, Josipa Vanište i drugih renomiranih slikara čija djela se nalaze u fundusima najpoznatijih svjetskih galerija i muzeja.
Nikola Sumina, rođeni Karlovčanin i magistar ekonomskih znanosti sebe je nazvao sretnim „kupskim čovjekom“, predstavivši ukratko izložene eksponate i naglasivši da ga mladenački nagon za slikarstvom i umjetnošću nikada nije napustio.
– Prošao sam sve muzeje svijeta i nigdje na tako malom geografskom području, uz 100 km rijeke Kupe ne postoji toliki broj vrhunskih slikara. Mi imamo nešto čime se zaista možemo pohvaliti. Primjerice, Vjekoslav Karas zasigurno pripada skupini od desetak najboljih svjetskih slikara svih vremena. Ne zaboravimo niti Šuteja, slavnog grafičara i slikara, čija su djela stalni dio postava njujorških muzeja. Valja spomenuti i Modrija, slikara i inovatora, koji je sam miješao boje od sadre s Plitvičkih jezera otkuda potječe, a tako nešto vidjeli smo kod Michelangela. Bude Vlaisavljević – Modri tako je od Charles de Gaullea dobio i galeriju u Parizu, ispričao nam je kolekcionar Sumina,
Zaključno, naglasio je kako je Karlovcu potreban adekvatan i stalan galerijski prostor sa stalnim postavima jer Karlovčani, i umjetnici s ovoga područja, to zaista zaslužuju.
