• February 5, 2023
  • Nina Gross
  • 0

Grad Karlovac posljednjih sedam mjeseci vodi pravni spor s LGBTIQ aktivistom Markom Capanom povodom zahtjeva za izlaganjem zastave LGBTIQ zajednice na Glazbenom paviljonu. Ova pravna bitka vodi se 15 godina nakon prvog izlaganja zastave „duginih boja“ u Zagrebu i 22 godine nakon prvog okupljanja pripadnika ove manjine. Gradska uprava dopustila je izlaganje zastave na jedan dan, a o svemu se očitovala i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, preporučivši gradu produljenje perioda koliko bi zastava bila izložena javnosti, u skladu s općeprihvaćenim mehanizmima EU, i navela kako se ovdje radi o pitanjima ljudskih i manjinskih prava, a ne „promociji u komercijalne svrhe“.

O svemu svoje mišljenje imaju i građani i građanke. U anketi koju smo proveli u šetnji karlovačkim ulicama, saznali smo da ljude uglavnom ne smeta različitost niti zastava. Možda nisu svi za to da bude izložena, no i to je pitanje osvještavanja i senzibiliziranja javnosti.

– Mislim da je to ok, nemam ništa protiv, odgajana sam u duhu ljubavi, tako živim cijeli život, i ja i moja obitelj. Nismo svi isti i to je u redu, izrazila je svoj stav jedna od anketiranih građanki.

– Ne smeta mi da zastava bude izvješena na Paviljonu, ok sam s tim, ispričao nam je jedan mladić.

Mislim da smo normalno društvo da se uopće ne bi trebale niti vješati zastave, niti bismo se uopće sporili oko toga da li da budu izložene. Karlovac je uvijek bio tolerantan grad, često mi se čini da sada to više nije, prokomentirala je još jedna sugrađanka s kojom smo zastali i popričali o toleranciji.

– Znam što simbolizira zastava, ali nisam za to. Konzervativna sam i nisam za to da zastava bude izložena, kazala nam je jedna naša sugrađanka.

Karlovački LGBTIQ aktivist Marko Capan ističe kako zastava ima svoj konkretan cilj i svrhu, a i odabir lokacije, Glazbeni paviljon u centru grada Karlovca, također ima svoje pragmatične razloge.

– Zastave nisu radi zastava – one su općepoznati i prihvaćen mehanizam društvenog rasta u svijetu i EU, a njihova svrha je da opću populaciju dovedu u doticaj s LGBTIQ manjinama i potaknu ljude da razgovaraju o tim temama i preispitaju svoje duboko usađene stavove, moguće i predrasude, te da se senzibiliziraju po pitanju života pripadnika LGBTIQ manjina i aklimatiziraju na postojanje te manjine u javnosti. Jednako tako, one LGBTIQ pojedincima poručuju kako nisu sami te ih ohrabruju na outanje, čineći tako zaokružen mehanizam društvenog napretka u periodu od nekoliko godina, uvodno govori Capan.

– Paviljon iz razloga jer je on središte društveno-kulturnih zbivanja i kao takav je u potpunosti prihvatljiv za širenje poruka različitosti, tolerancije i uključivosti. Glazbeni paviljon vidljivo je mjesto i u tom kontekstu, zahtjev da više dana zastava bude izvješena također je dio potrebe za vidljivošću. Dakle, razlozi su pragmatične prirode, nastavlja Capan.

Capan ističe kako i dalje nismo na razini Europe gdje je normalno vidjeti pripadnike LGBTIQ zajednice u javnom prostoru bez da to ikoga smeta. Hrvatska tu ima još puno prostora za rast i napredak, iako, Capan smatra da je pitanje tolerancije kompleksno samo po sebi.

– Tolerancija je kompleksan pojam i nažalost, čini se da je selektivna. Definitivno i dalje postoji potreba za osvještavanjem javnosti jer je i dalje najčešći komentar „neka oni budu što hoće, ali u svoja četiri zida“, što je ekvivalent komentaru tipa „neka postoje, ali u tišini“. A ono što se pokušava osvijestiti jest da to nije tolerancija nego nesnošljivost, Capan objašnjava.

Realnost života pripadnika LGBTIQ zajednice u Karlovcu nije najbolja. Capan ističe kako se uglavnom ne upoznavaju uživo već komuniciraju putem aplikacija. Razlog tomu jest nepovjerenje i strah jer, biti pripadnik manjine koja mora postojati u tišini, život čini neprihvatljivo teškim. Outanje u Karlovcu nije često.

– Vrlo mali broj ljudi se u Karlovcu outalo i mi se stoga upoznajemo na jedan umjetan način, putem aplikacija, a i tu svega deset posto ljudi stavi sliku svojeg lica. Dakle, što se muške populacije tiče, nas je sveukupno šest. Jer morate znati da se ljudi boje zbog posla, egzistencije, boje se kako će ih društvo tretirati, boje se i zbog svojih obitelji. I apsolutno u svakom trenutku morate štititi identitet tih ljudi i identitet njihovih bližnjih, kako ne biste nekom zakomplicirali život, priča nam Marko.

U lipnju, u znak podrške, karlovački LGBTIQ aktivisti, građani i građanke, uz zastave i poruke tolerancije planiraju i okupljanje, u što većem broju. Jer pitanje prihvaćanja različitosti i uvođenja jednakopravnosti te treniranje tolerancije uz edukaciju o ljudskim pravima i senzibiliziranje javnosti o pitanjima manjinskih i društveno marginaliziranih skupina te rad na inkluzivnosti  jedini je put ka izgradnji ravnopravnog i stabilnog, zdravog društva.