Palijativna skrb sustav je koji poboljšava kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji suočenih sa smrtonosnim bolestima, u Hrvatskoj nije u potpunosti ustrojen. K tome, briga o pacijentima u terminalnoj fazi bolesti tema je o kojoj se malo govori. Oko 30.000 je palijativnih bolesnika u Hrvatskoj. U Karlovačkoj županiji brigu o takvim pacijentima vodi centar za palijativnu skrb djeluje pri Domu zdravlja Karlovac.
–Centar čine dva koordinatora za palijativnu skrb i dva mobilna tima. U centru radi stručan zdravstveni kadar, koji s ciljem što kvalitetnije palijativne skrbi koristi sva stečena i nova znanja, rekla nam je ravnateljica Doma zdravlja Karlovac Tatjana Šterk Tudić.
Palijativa je grana medicine koja je u velikoj mjeri drugačija od svih drugih jer je svim pacijentima sudbina predodređena. Velik dio palijativne skrbi je komunikacija s pacijentima, ali i njihovim obiteljima. Zato je dio tima palijativne skrbi i psiholog, ali isto tako i svi članovi tima ponekad preuzimaju tu ulogu.
-To je najteže u medicini jer patite s bolesnikom. Pate članovi obitelji, ali pate i liječnici, samo što to toliko ne pokazuju jer su školovani, ali to je izuzetno težak posao. Radimo s bolesnicima, koji imaju bolesne sve organske sustave. Počevši od respiratorskog, kardiovaskularnog, sustava za probavu i mokraćnog. Kod tih bolesnika su organski sustavi sudjeluju svi zajedno i ne mogu se odvojiti, tu nastupa multidisciplinarno liječenje, rekao je liječnik Narcis Hudorović.
U karlovačkom Domu zdravlja nekoliko liječnika i medicinskih sestra redovito odlazi na terene po svim krajevima županije kako bi pomoć pružili veće broju ljudi.
-U 2022. godini smo imali oko 400 kućnih posjeta na području cijele Karlovačke županije. Dolazimo na teren po dogovoru s pacijentima i obitelji, rekla je medicinska sestra Mirjana Spudić.
Kod prve kućne posjete kreću korektne pripreme za daljnje tretiranje pacijenta. Prva posjeta je uvijek najzahtjevnija, rekla nam je tako liječnica Jasna Pletikosa.
-Čitav spektar problema i bolesti pacijenta mi pokušavamo staviti pod kontrolu. Cilj je da se čovjek ne pati i ne trpi bol. Razgovaramo s pacijentom i njegovom bolesti, a razgovaramo i o potencijalnom opasnostima i komplikacijama. Želimo da i naši pacijenti prepoznaju rizik i da prema tome zove Hitnu pomoć. Prvoj posjeti uvijek prisustvuje obitelj jer uvijek je taj netko koji brine o pacijentu njega zovemo njegovatelj. Važne su za pacijenta psihološke i duhovne potrebe. Događa se da na terenu sretnemo duhovnike i to podržavamo. Psihološka pomoć je važna pacijentu i obitelji, ne samo u tijeku njegovanja nego i žalovanja. Osnovnu psihološku pomoć pružamo kroz svaki telefonski kontakt ili pri dolasku u ordinaciju, dodala je liječnica Pletikosa.
Uz konstantnu dostupnost liječnika, pacijenti imaju na raspolaganju i Posudionicu pomagala, u kojoj su dostupni bolnički kreveti, antidekubitalni madraci, toaletne stolice, invalidska kolica, hodalice, štake, povišenja za wc, te pelene.
