Purim je židovski blagdan, a slavi se 14. adara kao spomen na spašavanje Židova od pokolja u perzijskome zatočeništvu, uz pomoć kraljice Estera. Običaje na blagdan Purima oživjela je Udruga Židovi u Karlovcu, koja uz obilježavanja židovskih običaja, njeguje povijest i sjećanje na ugledne Židove, koji su svojim djelovanjem ostavili neizbrisiv trag u Karlovcu.
-Blagdan Purim dolazi od hebrejske riječi pur što znači kocka i Haman koji je bio u Perziji bio kraljev pomoćnik, koji je kockom odlučio da će uništiti židovski narod. Na tom dvoru se našla mlada Židovka, Estera, koja je prvotno skrivala svoje podrijetlo. Ušla je kralju nenajavljena, što se čak i smrću kažnjavalo. Ona se izborila da se židovski narod ne zatre tada, rekla je predsjednica Udruge Židovi u Karlovcu Tena Bunčić.
U spomen na taj biblijski događaj, Židovi su razvili brojne običaje i načine obilježavanja Purima.
-Svi židovski blagdani su veseli, ali ovaj uvijek prednjači u veselju, čak do te mjere da se i pretjeruje. Kaže se da se za Purim treba puno najesti, stariji se moraju dobro napiti, djeca se maškaraju što označava skrivanje pravog identiteta Estere. Od poslastica se jedu Hamanove uši, koje su slatke. One su simbol da od nečeg gorkog dolazi slatko.
U vili Reiner, današnjoj Glazbenoj školi, pronađen je dnevnik Tereze Reiner, jedne od članica obitelji. Tereza je u svom dnevniku opisala kako se nekada, 1877. godine, u Karlovcu slavio blagdan Purim.
-Ovako je napisala: Purim se jučer slavio po svim ulicama. Zamislite u Karlovcu 1877. Pa tako i kod nas doma, u goste su nam došli Beckovi, Reichovi i doktor Gelbhaus. Jelovnik se sastojao od pacanog mesa sa senfom, biskvitne torte, pečene purice sa salatom od krumpira i kompotom, malog peciva i punča, pročitala je iz dnevnika Tena Bunčić.
